Rutte dramatizira rusku prijetnju: “NATO je sljedeća meta” – Moskva optužuje Zapad za eskalaciju
U trenutku rastućih geopolitičkih napetosti, novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u Berlinu je iznio jednu od najalarmantnijih procjena ruske prijetnje u posljednjih nekoliko godina.
Govoreći pred europskim dužnosnicima i vojnim predstavnicima, Rutte je upozorio da mnoge članice Saveza ne shvaćaju ozbiljnost trenutka niti hitnost s kojom bi trebale povećati obrambene kapacitete. Poruka je bila jasna: Europa više nema luksuz vremena.
Prema Rutteu, ruska agresija na Ukrajinu dokaz je da je „rat ponovo pred našim vratima“ i da bi se NATO mogao suočiti s direktnom prijetnjom u roku od sljedećih pet godina. “Mnogi su samozadovoljni. Mnogi vjeruju da je vrijeme na našoj strani. Nije. Mi smo sljedeća meta Rusije i moramo djelovati sada”, poručio je u govoru koji je odjeknuo kao jasan poziv na buđenje.
Istaknuo je da bi kašnjenje u povećanju vojne potrošnje i industrijske proizvodnje moglo skupo koštati Savez te upozorio da je suština odvraćanja upravo u spremnosti, ne u deklaracijama. “Rusija je vratila rat u Europu. A to znači da i mi moramo vratiti ozbiljnost u našu obranu”, poručio je Rutte.
Moskva uzvraća: “NATO stvara atmosferu rata”
Očekivano, izjava nije prošla bez žestokog odgovora iz Moskve. Rusko veleposlanstvo u Belgiji optužilo je NATO i Europsku uniju za “sustavno podizanje tenzija” te za pokušaj opravdavanja militarizacije vlastitih gospodarstava. U komentaru za agenciju TASS naveli su kako je upravo Zapad taj koji “eskalira situaciju i priprema se za sukob velikih razmjera s Rusijom”.
Ruska strana Rutteove riječi opisuje kao “neodgovorne i provokativne”, tvrdeći da imaju za cilj uvjeriti europsko stanovništvo da prihvati dramatično povećanje vojne potrošnje na račun socijalnih programa i ekonomskog rasta. Posebno ističu da Zapad želi opravdati daljnje slanje oružja Ukrajini, uprkos tome što se ukrajinske snage “povlače na više frontova”.
Moskva također sugerira da europski lideri sabotiraju navodne napore američkog predsjednika Donalda Trumpa da postigne “mirno rješenje ukrajinske krize”.
Između retorike i realnosti
Rutteova izjava dolazi u trenutku kada mnoge europske zemlje i dalje ne izdvajaju propisanih 2% BDP-a za obranu, uprkos povećanim sigurnosnim rizicima. S druge strane, ruska retorika sukladna je dugogodišnjem narativu da Zapad koristi Ukrajinu kao izgovor za širenje vojne infrastrukture.
I dok jedni upozoravaju na nedovoljnu pripremljenost, a drugi optužuju za ratno huškanje, Europa se ponovo nalazi u poznatom prostoru između straha od sukoba i pokušaja izbjegavanja daljnje eskalacije. No jedno je jasno: poruka iz Berlina i odgovor iz Moskve potvrđuju da se retoričko nadmetanje pretvara u novu fazu strateškog nadmetanja — onu u kojoj riječi sve češće zvuče kao uvod u mnogo ozbiljnije procjene budućih rizika.
