EVROPA NE ZNA ŠTA JE ČEKA: Sukob koji se može pretvoriti u katastrofu

Evropa na zategnutoj žici: kad rat s Iranom više nije “tamo daleko”..

Dok na Bliskom istoku traje sve žestokiji rat koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana, sve više stručnjaka i političara upozorava da Evropa nije dovoljno svjesna šta joj se može dogoditi ako sukob eskalira — i da bi se “epki bijes” mogao pretvoriti u katastrofu s globalnim posljedicama.

Sve je počelo kao vojna operacija SAD i Izraela protiv iranskog režima, nazvana od strane Pentagona “Epski bijes”. Namjera je bila navodno udar na iransko nuklearno i vojne kapacitete, ali rat se brzo proširio na širu zonu sukoba.

Do sada su zabilježeni udari iz zraka, raketne i dron akcije na više lokacija, što je destabiliziralo cijeli region i prouzročilo veliki broj civilnih žrtava te ozbiljno uzdrmalo svjetske energetske i financijske tokove.

Strah Evrope proizlazi iz nekoliko faktora.

Prvo — blokada ili prekid prometa kroz Hormuški moreuz, ključnu rutu za oko petinu svjetske nafte i značajan dio prirodnog plina, mogao bi potpuno poremetiti snabdijevanje energentima. Cijene goriva već su snažno rasle, a zemlje koje dugo ovise o uvozu energije iz Zaljeva snažno bi osjetile udar.

Drugo — rat se polako širi izvan same regije Perzijskog zaljeva. Prema nekim izvještajima, sukob je već proširio svoj utjecaj i na transportne linije, pomorski saobraćaj i sigurnosnu arhitekturu širom svijeta, povećavajući rizik od novih incidenata koji bi mogli uključiti i evropske zemlje direktno ili indirektno.

Treći razlog zabrinutosti je diplomatska i vojna reakcija — ali ne nužno jedinstvena. U EU su pozivi na suzdržanost glasni, ali nema jedinstvenog stava o tome kako se postaviti. Dok neki evropski političari traže hitnu deeskalaciju, drugi naglašavaju podršku SAD‑u protiv iranskih raketnih i dron napada, što samo dodatno komplikuje poziciju Brisela i glavnih prijestolnica.

Evropski građani su također podijeljeni. U nekim državama raste strah od rastućih cijena energije i inflacije, dok se u drugima sve češće spominju i teme civilne obrane i priprema na nepredviđene krizne scenarije — što su ranije bile teme rezervirane za ratno doba ili prirodne katastrofe. (komentari s društvenih mreža potvrđuju da su ljudi zabrinuti oko priprema, zaliha i sigurnosnih planova u svojim zemljama)

Sve to stvara moćnu mješavinu političkih nesuglasica, ekonomskih rizika i sve učestalijih građanskih pitanja o tome kako Evropa može ostati stabilna u slučaju šire eskalacije koja bi zahvatila i njen teritorij.

Rat u Zaljevu više nije izolirana regionalna kriza. On gura Evrope na ivicu — ne samo kroz porast energenata i ekonomsku neizvjesnost, nego i kroz političke podjele i strah od šire involviranosti. Ako se konflikt nastavi širiti ili uvuče saveznike, posljedicama se neće moći lako upravljati.

Ukoliko Evropa ne shvati rizike ozbiljno i ne radi na zajedničkoj strategiji, ono što je započelo kao vojna kampanja moglo bi prerasti u globalnu katastrofu s dugoročnim učincima za kontinent i cijeli svijet.

Mir se ne čuva samo diplomatskim riječima — on zahtijeva koordinirane politike, jasnu strategiju i sposobnost predvidjeti posljedice koje prelaze granice i ratujućih država.

Više informacija na Dnevno.hr..