Profesorica upozorava: Ideje koje su zapalile Balkan 90-ih ponovo kruže Evropom
Komentar: Kad neko kaže da su ideje opasne, mnogi odmahnu rukom. Kažu: ma kakve ideje, to su samo priče iz knjiga, rasprave po fakultetima i emisijama. Ali historija Balkana nas je već naučila jednu jednostavnu lekciju – ideje same po sebi nisu opasne, ali postaju itekako opasne kada ih politika uzme pod svoje.
Profesorica Armina Galijaš upravo na to upozorava kada govori o konceptima poput „srpskog sveta“ i „ruskog mira“. Njena teza je zapravo prilično jednostavna: dok su takve stvari samo ideje – ostaju u knjigama, na predavanjima i u debatama. Ali onog trenutka kad ih politika pretvori u projekt, onda više ne raspravljaju profesori nego počnu da govore tenkovi.
A Balkan, nažalost, već zna kako taj film izgleda.
Devedesete su bile upravo takav primjer. Godinama su se vodile rasprave o nacijama, granicama, historiji, srednjem vijeku, „pravu na teritorij“. Sve je to zvučalo kao akademska priča dok jednog dana nije postalo politički program. A kad politički program dobije vojsku, onda to više nije teorija nego realnost.
Profesorica povlači paralelu i sa današnjim ratom u Ukrajini. U toj priči važnu ulogu ima politika ruskog predsjednika Vladimir Putin, koji je koncept „ruskog mira“ pretvorio iz ideje u politički projekt. Rezultat toga danas gleda cijeli svijet – rat u Ukraine koji traje već godinama.
Sad će neko reći: dobro, ali kakve to veze ima s Balkanom danas?
Pa ima. Jer ideje ne nestaju. One se samo povremeno povuku, presvuku novo odijelo i čekaju bolji politički trenutak. Profesorica podsjeća da je ideja „Velike Srbije“ bila politički projekt devedesetih, dok se danas češće govori o konceptu „srpskog sveta“. To nije identična stvar, ali logika je slična – okupljanje naroda izvan jedne države u jednu političku cjelinu.
S druge strane, realnost Balkana je danas ipak drugačija nego prije trideset godina. Države su u drugačijim savezima, granice su međunarodno priznate, a i društva su umorna od ratova. To ne znači da su političke ideje nestale, ali znači da ih je mnogo teže pretvoriti u projekt kakav smo već vidjeli.
Zato možda nije loše povremeno poslušati upozorenja ljudi koji se bave historijom. Ne zato što će se sve ponoviti, nego zato što nas historija barem može naučiti kako da iste greške ne ponavljamo.
Jer Balkan je već jednom skupo platio lekciju da riječi mogu postati politika, a politika – sukob.
A to je, da prostite, lekcija koju bi pametan narod trebao zapamtiti.
Samo kažem.
Izvor informacije: jutarnji.hr
