Žena koja je bila “mrtva” satima i čudo medicine..
Anna Bagenholm – žena koja je “mrtva” satima i čudo medicine
Priča o Anna Bågenholm jedno je od najfascinantnijih poglavlja moderne medicine. Njezin opstanak u ekstremnim uvjetima promijenio je način na koji liječnici širom svijeta pristupaju liječenju najtežih slučajeva hipotermije i srčanog zastoja.
Bio je 20. maj 1999. godine kada je Anna, 29‑godišnja liječnica iz Švedske, krenula na običan izlet na skijanje u planinama blizu Narvika u Norveškoj. Dok se spuštala niz padinu, izgubila je kontrolu i sletjela sa staze — provalivši kroz tanki led direktno u smrznuti potok.
Nažalost, upala je duboko pod ledenu površinu, a struja ju je zarobila pod ledom. Ostala je zarobljena u ledenoj vodi čak 80 minuta, većinu vremena bez mogućnosti da se izvuče. Uspjela je pronaći mali zračni džep ispod leda, što joj je omogućilo da diše prvih 40 minuta, ali nakon toga njeno tijelo je počelo otkazivati.
Dok su je spasitelji konačno vadili iz ledenog smrznutog zagrljaja, Anna je bila klinički mrtva — bez pulsa, bez disanja i bez vidljivih znakova života. Njena telesna temperatura pala je na nevjerovatnih 13,7°C, najnižu zabilježenu kod odrasle osobe koja je uspjela preživjeti slučajnu hipotermiju.
Ovo je gotovo nezamislivo: normalna ljudska temperatura tijela iznosi oko 37 °C, a toliki pad znači da je Annino tijelo praktično bilo “zamrznuto”. U takvom stanju stanice i organi — uključujući mozak — obično ne mogu izdržati dugo bez nepovratne štete. Ali upravo taj snažni pad temperature, ironično, je pomogao sačuvati mozak jer je drastično usporio metabolizam, čime je smanjio potrebu za kisikom.
Anna Bagenholm is a Swedish radiologist who survived one of the worst cases of hypothermia ever recorded and officially set the record for the lowest human body temperature ever recorded.
In 1999, Bagenholm was on a skiing trip with her friends along a trail in Narvik, Norway,… pic.twitter.com/P0NNqqsSpB
— Scroll Snack (@Scrollsnack_) April 4, 2025
Anna je brzo prebačena u Univerzitetsku bolnicu Sjeverne Norveške u Tromsøu, gdje je tim ljekara započeo borbu za njen život koja će trajati više od devet sati. Liječnici su je priključili na specijalnu srčano‑plućnu bypass mašinu koja je grijala i cirkulisala njenu krv, polako dovodeći njeno tijelo iz vrhunca hladnoće.
Spektakularno, kako je temperatura tijela rasla, njezino srce je ponovo počelo samostalno kucati, a nakon nekoliko dana u intenzivnoj njezi Anna je otvorila oči. Unatoč početnoj paralizi i teškoj rehabilitaciji, potpuno se oporavila i nastavila raditi kao radiolog — čak u istoj bolnici koja joj je spasila život.
Anina priča nije samo izuzetan primjer ljudske izdržljivosti — ona je preokrenula kliničke paradigme o tome kada se osobu može proglasiti mrtvom i do koje mjere ekstremna hipotermija može biti štit, a ne samo prijetnja. Danas se principi naučeni iz njenog slučaja primjenjuju širom svijeta u tretmanu srčanog zastoja, moždanih udara i drugih kritičnih situacija gdje je očuvanje mozga ključno.
Tri izvora za priču o Ani Bågenholm:
Wikipedia – članak o Ani Bågenholm
Unilad – reportaža o preživljavanju 80 minuta pod ledom
The Guardian – izvještaj o medicinskom čudu i oporavku
