Padobranci skočili, političari uzletjeli: Balkan opet na ivici drame..

Komentar: Vježba vojske, optužbe za agresiju i stara balkanska napetost..

Na Balkanu je ponekad dovoljno nekoliko helikoptera, par padobranaca i jedna granica da se političke temperature naglo podignu. Upravo to se dogodilo nakon vojne vježbe koju je Vojska Srbije održala u selu Muhovac kod Bujanovca, nedaleko od administrativne linije s Kosovom. Dok jedni tvrde da je riječ o rutinskoj obuci, drugi u tome vide opasnu provokaciju.

Kosovski premijer Albin Kurti reagovao je prilično oštro, optužujući Beograd za “agresivno demonstriranje vojne sile”. Prema njegovim riječima, vježba je izvedena u području gdje žive Albanci i to u blizini kuća, škola i medicinskih centara. Kurti je posebno naglasio da su u akciji učestvovali helikopteri i padobranci iz 63. padobranske brigade Vojske Srbije, koji su se, kako kaže, spustili gotovo tik uz granicu s Kosovom.

U balkanskoj političkoj realnosti, takve scene rijetko prolaze nezapaženo. Kada se pojave vojne uniforme i helikopteri, retorika brzo dobije ozbiljan ton. Kurti je zato poručio da je riječ o “opasnom prikazu agresije” i pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje, posebno u trenutku kada Srbija nabavlja novo naoružanje, uključujući i kineske raketne sisteme.

S druge strane, iz KFOR-a, NATO-ove misije zadužene za bezbjednost na Kosovu, stigla je znatno mirnija poruka. Oni su naveli da je Srbija unaprijed obavijestila o planiranoj vježbi i da se radi o rutinskoj aktivnosti koja je izvedena na teritoriji Srbije. Drugim riječima – prema NATO-u, helikopteri su letjeli, padobranci su skakali, ali bez ikakve prijetnje regionalnoj stabilnosti.

Naravno, na Balkanu stvari rijetko ostanu samo na tehničkim objašnjenjima. Kurti je u svom obraćanju podsjetio i na ranije incidente na sjeveru Kosova, uključujući napad na kosovsku policiju 2023. godine u kojem je ubijen narednik Afrim Bunjaku. Kosovo za taj napad optužuje Beograd, dok Srbija te optužbe uporno odbacuje.

Dodatnu političku dimenziju cijeloj priči dao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je nedavno izjavio da se Srbija priprema za mogućnost napada saveza koji, prema njegovim riječima, čine Kosovo, Albanija i Hrvatska. Sve tri zemlje brzo su demantovale takvu ideju, naglašavajući da njihova vojna saradnja nije usmjerena protiv Srbije.

U međuvremenu, dijalog između Beograda i Prištine, koji traje uz posredovanje Evropske unije još od 2011. godine, i dalje stoji na mjestu. Sporazum o normalizaciji odnosa iz 2023. godine postoji na papiru, ali u praksi se malo toga pomjerilo.

I tako Balkan ostaje vjeran svojoj tradiciji: dok jedni tvrde da su to samo vojne vježbe, drugi u njima vide početak velike geopolitičke drame. A istina, kao i često na ovim prostorima, vjerovatno stoji negdje između helikoptera, padobranaca i političkih saopštenja.