PRIČA KOJU TRUMP NE VOLI SPOMINJATI: Radnici bez papira i sudska nagodba

Trumpov toranj i radnici iz sjene: Priča koja mu i danas visi nad glavom

Kad se priča o Trump Toweru, većina vidi zlato, staklo i luksuz. Ali iza te slike godinama se vukla mnogo ružnija priča: tvrdnje da su na početku tog projekta radili poljski imigranti bez papira, za male pare i u lošim uslovima, dok je rušen stari Bonwit Teller objekat na Petoj aveniji kako bi se napravio prostor za novu zgradu. Ozbiljni američki mediji i kasnije otpečaćeni sudski dokumenti potvrđuju da taj slučaj nije izmišljotina, nego stvaran dugogodišnji spor.

Ko su bili ti radnici

Prema navodima iz tužbi i kasnijih izvještaja, radilo se o oko 200 poljskih radnika koji su početkom 1980-ih učestvovali u rušenju zgrade na lokaciji budućeg Trump Towera. Tvrdilo se da su mnogi bili neregularni imigranti, da su radili duge smjene, pa i po 12 sati dnevno, te da su neki bili plaćeni oko 4 do 5 dolara po satu, što je bilo daleko ispod sindikalne cijene rada za takav posao. U više izvora se navodi i da su uslovi bili loši, bez pune zaštitne opreme koju bi takav opasan posao tražio.

Šta je Trump govorio, a šta su sudovi utvrdili

Trump je godinama tvrdio da nije znao da su ti radnici bez papira i da ih nije direktno angažovao, nego da je posao vodio podizvođač. To jeste bio dio njegove odbrane. Međutim, kasniji sudski nalazi i medijski izvještaji navode da je sud zaključio kako je Trump barem “trebao znati” šta se dešava na terenu. Drugim riječima, nije pravno potvrđeno samo ono što je on govorio u javnosti, nego je ostala ozbiljna mrlja da se od svega pokušao distancirati iako je projekat bio njegov veliki poslovni iskorak.

Kako je sve završilo

Slučaj se vukao godinama. Na kraju je Trump 1998. pristao na nagodbu od 1,375 miliona dolara u sporu povezanom s tim radnicima i radnim obavezama tokom rušenja objekta. Taj dogovor dugo nije bio javan, a detalji su kasnije postali poznati nakon što su sudski papiri otpečaćeni. Važno je reći i ovo: priča se često prepričava previše jednostavno, kao da je Trump lično stajao i birao svakog radnika. To nije dokazano na takav direktan način. Ali jeste ostalo dokumentovano da su na njegovom najpoznatijem projektu korišteni radnici čiji je status bio sporan i čiji su uslovi rada bili predmet ozbiljne tužbe.

Zašto je ova priča i danas bitna

Ova priča nije bitna samo zbog prošlosti. Bitna je zato što pokazuje raskorak između političke priče i poslovne prakse. Trump je kasnije godinama gradio tvrdu retoriku protiv ilegalne imigracije, a onda mu se stalno vraćala epizoda iz New Yorka u kojoj su upravo takvi radnici bili vezani za njegov najpoznatiji projekat. Zato ova tema i danas izaziva pažnju: ne zbog trača, nego zbog licemjerja koje mnogi vide u toj priči.

Izvori: AP, Time, Washington Post, FactCheck.org, Reporters Committee for Freedom of the Press.