Evropi stiže novi toplotni val: Temperature bi mogle ići do 43 stepena
Evropu ponovo očekuje period ekstremnih vrućina, a Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se novi toplotni val već formira iznad Atlantskog okeana. Prema najavama, pojedini dijelovi kontinenta ove sedmice mogli bi se suočiti s temperaturama do 43 stepena Celzijusa.
Kako prenosi Source.ba, pozivajući se na upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije, najteža situacija očekuje se u Portugalu i na jugu Španije, gdje bi temperature mogle doseći 43 stepena. Novi udar vrućine očekuje se i u Francuskoj te zemljama Beneluksa, dok pojedini dijelovi centralne Azije već bilježe temperature iznad 40 stepeni.
OVO VIŠE NIJE SAMO VREMENSKA PROGNOZA
Regionalni direktor WHO-a za Evropu Hans Kluge upozorio je da ekstremne vrućine više ne treba gledati samo kao meteorološki problem. One postaju ozbiljna prijetnja javnom zdravlju, posebno za starije osobe, hronične bolesnike, djecu, beskućnike, radnike na otvorenom i ljude koji žive sami.
Zbog toga je WHO organizovao vanredni sastanak o ekstremnim vrućinama, na kojem su učestvovali predstavnici 41 države, Evropske komisije i organizacija civilnog društva. Tema je bila jasna: koliko su države spremne za sve češće i opasnije toplotne valove.
Problem je što mnoge zemlje još nemaju dovoljno dobre planove za zaštitu stanovništva tokom ekstremnih temperatura. WHO upozorava da ni polovina država evropske regije nema nacionalni plan djelovanja za zaštitu zdravlja tokom velikih vrućina.
NAJUGROŽENIJI NE SMIJU OSTATI SAMI
Toplotni val ne pogađa sve jednako. Nekome je to samo neugodnih nekoliko dana, ali za starije, bolesne i socijalno izolovane ljude ovakve temperature mogu biti opasne po život.
Poseban problem je što mnogi građani i dalje potcjenjuju vrućinu. Ljudi često misle da je dovoljno malo vode i hlada, ali visoke temperature mogu dovesti do iscrpljenosti, dehidracije, pogoršanja bolesti, toplotnog udara i povećanog pritiska na zdravstvene službe.
Zato stručnjaci savjetuju da se tokom najtoplijeg dijela dana izbjegava izlazak bez potrebe, posebno između kasnog jutra i popodneva. Treba piti dovoljno vode, nositi laganu odjeću, izbjegavati težak fizički rad na suncu i redovno provjeravati starije članove porodice, komšije i ljude koji žive sami.
Vrućina ne kuca na vrata, ona ulazi tiho. Zato je najopasnije kada se potcijeni.
ZEMLJE KOJE IMAJU PLANOVE BOLJE REAGUJU
WHO je kao dobre primjere izdvojio zemlje koje već imaju razvijene sisteme za praćenje posljedica visokih temperatura i brzo informisanje građana. Italija prati smrtnost povezanu s vrućinama u desetinama gradova, Španija sarađuje s medijima kako bi građani na vrijeme dobili upozorenja, a Austrija, Belgija i Francuska su tokom ranijih vrućina aktivirale mjere za zaštitu stanovništva.
Poruka je jednostavna: države koje se pripreme na vrijeme spašavaju živote.
Za građane je najvažnije da ozbiljno shvate upozorenja meteorologa i zdravstvenih službi. Nije hrabrost hodati po najvećem suncu, raditi do iznemoglosti ili ignorisati simptome. Hrabrost je sačuvati sebe i pomoći drugome.
Evropa ulazi u još jedan težak talas vrućina, a ovakve vijesti sve manje liče na izuzetak, a sve više na novu stvarnost. Zato više nije pitanje hoće li doći novi toplotni val, nego jesmo li spremni kada dođe.
