Kina nastavlja širiti i modernizirati svoje nuklearne kapacitete, a najnoviji medijski navodi o građevinskim radovima na više lokacija ponovo su otvorili pitanje stvarnog obima tog programa. Ipak, između onoga što se može zaključiti iz satelitskih snimaka i tvrdnji o tačnoj namjeni pojedinih objekata postoji važna razlika: velik dio detalja iz otvorenih izvora nije moguće nezavisno potvrditi.
Britanski The Telegraph, čije navode prenose regionalni mediji, piše da su na najmanje sedam lokacija u Kini uočeni radovi povezani s nuklearnim programom. U tekstu se spominju Pingtong, Zitong, Lop Nur, Jiuquan, Mianyang, Jinta i Guangyuan. Prema navodima lista, satelitske fotografije ukazuju na novu gradnju, vojna vozila, proširenje prateće infrastrukture i objekte koji bi mogli imati ulogu u istraživanju, proizvodnji ili testiranju.
Međutim, sama prisutnost nove infrastrukture ne dokazuje automatski namjenu svakog objekta. Procjene o proizvodnji komponenti za bojeve glave, testiranju otpornosti nuklearnog oružja ili istraživanjima fuzije treba stoga tretirati kao analitičke zaključke izvora koji su pregledali snimke, a ne kao javno potvrđene činjenice kineskih vlasti.
ŠTA SE ZNA O NUKLEARNOM ARSENALU
Širi trend rasta kineskih nuklearnih snaga nije sporan. Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) procijenio je da je Kina u januaru 2025. godine imala do 600 nuklearnih bojevih glava, u odnosu na oko 500 godinu ranije. SIPRI također navodi da Kina svoj arsenal povećava brže od drugih nuklearnih sila te da razvija i širi infrastrukturu za interkontinentalne balističke projektile.
Ta procjena ne podudara se u potpunosti s brojkom od 620 bojevih glava iz dostavljenog materijala. Razlika pokazuje ograničenja javno dostupnih procjena: Kina ne objavljuje detaljan inventar nuklearnog arsenala, pa se međunarodne analize zasnivaju na kombinaciji satelitskih snimaka, podataka o raketnim sistemima, industrijskoj aktivnosti i obavještajnih procjena.
Američko ministarstvo odbrane je u izvještaju objavljenom krajem 2024. saopćilo da je Kina prema njihovoj procjeni već premašila 600 operativnih bojevih glava sredinom te godine. Pentagon procjenjuje da bi Peking do 2030. mogao imati više od 1.000 operativnih bojevih glava, uz nastavak rasta i nakon toga.
PROJEKCIJA OD 1.500 BOJEVIH GLAVA NIJE SIGURNA PROGNOZA
Broj od 1.500 bojevih glava do 2035. godine često se pojavljuje u javnim raspravama o kineskom nuklearnom programu. Riječ je, međutim, o američkoj projekciji iz ranijeg perioda, zasnovanoj na pretpostavci da će se tadašnji tempo širenja nastaviti. SIPRI taj broj opisuje kao maksimalnu projiciranu vrijednost, a ne kao potvrđeni cilj Pekinga.
To je bitna razlika. Projekcije ovise o političkim odlukama, industrijskim kapacitetima, raspoloživosti fisilnog materijala, razvoju nosača i promjenama u sigurnosnom okruženju. One zato ne predstavljaju pouzdanu najavu budućeg arsenala, nego procjenu mogućeg pravca razvoja.
Kineske vlasti odbacuju američke optužbe o navodnoj prijetnji koju predstavlja njihov vojni razvoj i tvrde da Washington koristi takvu retoriku kao opravdanje za vlastito jačanje arsenala. Peking tradicionalno ističe politiku nuklearnog odvraćanja i načelo da prvi neće upotrijebiti nuklearno oružje, dok američke procjene upozoravaju na rast spremnosti i raznovrsnosti kineskih snaga.
Revealed: Xi's nuclear weapons expansion at seven secret sites https://t.co/L7NGCJCZrv
— SWIF RADIO (@esther_joh91454) September 23, 2026
LOP NUR I OSJETLJIVOST TVRDNJI O TESTIRANJU
Posebnu pažnju izaziva Lop Nur, historijsko kinesko područje za nuklearna testiranja. U dostavljenom materijalu navodi se da su američki zvaničnici optužili Kinu za tajne eksplozivne testove u junu 2020. godine. Takvu tvrdnju treba precizno kontekstualizirati: javne američke optužbe i procjene nisu isto što i međunarodno utvrđena činjenica o izvedenom nuklearnom testu.
U doba kada satelitske snimke omogućavaju detaljniji uvid u udaljene vojne objekte, tumačenje viđenog ostaje predmet stručnih procjena i političkog nadmetanja. Ono što je potvrdivo jeste da Kina ubrzano ulaže u nuklearne snage i prateću infrastrukturu. Ono što ostaje nedovoljno transparentno jesu obim, ritam i konkretna namjena pojedinih radova na lokacijama koje se navode u medijskim izvještajima.
Izvorni materijal: The Telegraph, prenio Blic. Dodatna provjera konteksta: SIPRI i Ministarstvo odbrane SAD-a.
