
Najava moguće policijske istrage u Memorijalnom centru Srebrenica otvorila je više pitanja nego što je zasad ponudila odgovora. Direktor Centra Emir Suljagić objavio je da, prema informacijama kojima raspolaže, MUP Republike Srpske planira ulazak u prostorije Memorijalnog centra zbog istrage o navodnoj pronevjeri novca.
Dok iz samog Memorijalnog centra navode da nemaju detaljne informacije o tome ko ih je prijavio, šta je konkretno predmet eventualne prijave i ko vodi postupak, pojedini funkcioneri SNSD-a javno iznose tvrdnju da je prijava došla „iznutra“.
TVRDNJE O PRIJAVI „IZNUTRA“
O slučaju su govorili Željka Cvijanović i Srđan Amidžić, funkcioneri SNSD-a koji obavljaju državne funkcije. Prema navodima Raporta, Amidžić je prvi iznio tvrdnju da MUP RS postupa po prijavi ljudi iz Memorijalnog centra, a sličnu poruku potom je ponovila i Cvijanović.
„Očito je da je prijava podnesena od ljudi iz Centra, a ne od nekoga izvana“, izjavila je Cvijanović.
Ta izjava je dodatno privukla pažnju jer Memorijalni centar, prema informacijama iz dostavljenog materijala, nema potpun uvid u detalje prijave. Zato ostaje otvoreno pitanje na osnovu čega su SNSD-ovi funkcioneri zaključili da je prijava stigla od zaposlenih u Centru i da li raspolažu informacijama koje javnosti i samoj ustanovi nisu predočene.
MEMORIJALNI CENTAR TRAŽI JASNOĆU
U ovakvim slučajevima važno je razlikovati samu prijavu od utvrđene odgovornosti. Navodi o eventualnim malverzacijama, kako su predstavljeni u javnosti, zasad su tvrdnje koje bi eventualni nadležni postupak tek morao provjeriti. Bez službeno objavljenih detalja o predmetu, prijavitelju i nadležnom tužilaštvu, prostor ostaje otvoren za sumnje i politička tumačenja.
Memorijalni centar Srebrenica nije obična javna institucija. Njegova uloga vezana je za čuvanje sjećanja na genocid u Srebrenici, dokumentovanje činjenica i obrazovanje o tom zločinu. Zbog toga svaka policijsko-tužilačka aktivnost koja se tiče Centra nužno ima i širi javni značaj, bez obzira na to kakav bi mogao biti njen konačni ishod.
VRIJEME I POLITIČKI KONTEKST
Raport slučaj posmatra i kroz politički kontekst, podsjećajući da je tema ponovo aktuelizirana nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama. U tom procesu Memorijalni centar imao je važnu ulogu kao institucija koja čuva dokumentaciju i sjećanje na genocid, ali i učestvuje u edukativnim programima namijenjenim školama širom svijeta.
Vremensko podudaranje samo po sebi ne dokazuje povezanost između rezolucije i najavljene istrage. Ipak, upravo zbog osjetljivosti teme, javnost ima opravdan interes da dobije precizne i provjerljive odgovore: postoji li službeni predmet, šta mu je sadržaj, ko postupa i na temelju kojih navoda. Transparentnost je u ovom slučaju minimum koji mogu očekivati i Memorijalni centar i javnost u Bosni i Hercegovini.
Izvorni materijal: Raport


