Podaci o starosnoj strukturi stanovništva, predstavljeni kroz poređenje posljednjih popisa u Srbiji i na Kosovu, ukazuju na dva bitno različita demografska pravca. Kosovo prema dostavljenom prikazu ima izraženiji udio mlađih generacija, dok Srbija ima znatno veći udio najstarijeg stanovništva. Takva kretanja mogu dugoročno utjecati na tržište rada, penzioni sistem, zdravstvo i obrazovanje.
Poređenje se zasniva na popisu na Kosovu iz 2024. i popisu u Srbiji iz 2022. godine, uz podjelu stanovništva na generacijske skupine. Ipak, pojedine brojke iz dostavljenog prikaza treba tumačiti oprezno: navedeni udjeli generacija za Srbiju ne daju puni zbir od 100 posto, pa je za precizniju statističku interpretaciju potrebno provjeriti izvorne tabele i metodologiju.
MLAĐE GENERACIJE IZRAŽENIJE NA KOSOVU
Prema navedenim podacima, Generacija Z, odnosno osobe rođene od 1997. do 2012. godine, čini 25,2 posto stanovništva Kosova. U Srbiji je udio te generacije 20,7 posto. Razlika je vidljiva i kod najmlađe skupine, Generacije Alpha, u koju su svrstani rođeni 2013. godine i kasnije: na Kosovu njen udio iznosi 17,3 posto, a u Srbiji 20 posto.
Milenijalci, rođeni između 1981. i 1996. godine, prema prikazu imaju približno jednak udio u obje sredine. U Srbiji čine 22,4 posto stanovništva, a na Kosovu 21,5 posto. Dostavljeni materijal navodi i da Generacija X na Kosovu učestvuje sa 20 posto, dok je za Srbiju naveden udio od 9,1 posto.
Sama struktura ukazuje da Kosovo raspolaže većim udjelom stanovništva koje će u narednim godinama ulaziti na tržište rada ili se još nalazi u obrazovnom sistemu. To, međutim, nije automatska ekonomska prednost. Potencijal mlađe populacije zavisit će od dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, novih radnih mjesta i mogućnosti da mladi ostanu u zemlji.
STARENJE STANOVNIŠTVA KAO IZAZOV ZA SRBIJU
Najočitija razlika u dostavljenim podacima odnosi se na najstariju populaciju. Udio takozvane Tihe generacije, odnosno osoba rođenih 1945. godine i ranije, na Kosovu iznosi 2,1 posto. Za Srbiju je naveden udio od 9,1 posto.
U prikazu se Baby boom generacija, rođena od 1946. do 1964. godine, procjenjuje na 13,9 posto stanovništva Kosova i devet posto stanovništva Srbije. Bez detaljnijih tabela nije moguće iz ovih udjela izvesti potpunu sliku o ukupnom broju penzionera, radno sposobnih ili zavisnih članova stanovništva. Ipak, veći udio najstarijih građana u Srbiji upućuje na potrebu ozbiljnog planiranja zdravstvenih, socijalnih i penzionih politika.
DVIJE RAZLIČITE POLITIČKE AGENDE
Demografske brojke same po sebi ne određuju budućnost ekonomije, ali jasno usmjeravaju prioritete javnih politika. Srbija će, prema ovakvom prikazu, morati odgovoriti na posljedice starenja stanovništva i mogući manjak radne snage u pojedinim sektorima. Kosovo se, s druge strane, suočava s pritiskom da velikom broju mladih ponudi perspektivu prije nego što se odluče na odlazak.
Zato je važno da se javna rasprava ne zadrži samo na dramatičnim poređenjima postotaka. Za ozbiljne zaključke neophodni su potpuni i metodološki uporedivi podaci o natalitetu, mortalitetu, migracijama, zaposlenosti i regionalnim razlikama unutar obje zemlje.
Izvor: SB
