Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je neustavnim akte vlasti Republike Srpske koji su se odnosili na finansiranje lobiranja, uključujući i ugovor s kanadskom lobističkom kućom “Dickens & Madson”. U obrazloženju, čije je detalje objavio Fokus, Sud se posebno osvrnuo na ciljeve koji se tiču zagovaranja nezavisnosti RS, političke podrške Miloradu Dodiku i ukidanja američkih sankcija.
Suština odluke je da entitetski budžet ne može služiti za aktivnosti čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH i ranijim odlukama Ustavnog suda. Prema navodima iz materijala, ugovor o lobiranju zaključen je 6. septembra 2025. godine, a među navedenim ciljevima bilo je djelovanje “ka nezavisnosti Republike Srpske od Bosne i Hercegovine”.
ENTITET NIJE DRŽAVA
Ustavni sud je podsjetio na ustavnu odredbu prema kojoj Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država. Istovremeno, Ustav BiH Republiku Srpsku i Federaciju BiH definira kao entitete, a ne kao države.
Sud je naveo da sam naziv “Republika”, postojanje entitetskog ustava ili državljanstva ne predstavljaju dokaz državnosti. Prema obrazloženju, entiteti su podređeni suverenitetu BiH, pa Ustav ne ostavlja prostor za entitetski suverenitet niti za organiziranje zasnovano na teritorijalnom odvajanju.
Zbog toga je Sud ukazao da odredbe koje govore o suverenitetu, državnoj samostalnosti ili stvaranju države, kao i o posebnom povezivanju RS s drugim državama srpskog naroda, nisu saglasne s ustavnim odredbama koje štite suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH.
SPORNO POZIVANJE NA DODIKA KAO PREDSJEDNIKA
Jedan od ciljeva lobiranja, prema dostavljenim navodima, bio je osigurati političku podršku za jačanje pozicije Republike Srpske “na čelu s predsjednikom Miloradom Dodikom”. Ustavni sud se u tom dijelu pozvao na svoju odluku U-29/25.
Prema stavu Suda, pravne posljedice pravosnažne osuđujuće presude Miloradu Dodiku, uključujući prestanak mandata predsjednika RS, nastupile su po sili zakona 12. juna 2025. godine, danom pravosnažnosti presude Suda BiH. Kako se navodi, Centralna izborna komisija BiH nije odlučivala o tome da li mandat prestaje, već je bila dužna konstatirati pravnu posljedicu presude.
Ustavni sud je također naveo da je stav Narodne skupštine RS, prema kojem je Dodikov mandat prestao 22. oktobra 2025. godine, suprotan odlukama institucija BiH.
PODSJEĆANJE NA ODLUKU O 9. JANUARU
U zahtjevu je problematiziran i cilj lobiranja za ukidanje sankcija američkog Ministarstva finansija, odnosno OFAC-a, kao i drugih mjera protiv osoba sankcioniranih zbog organiziranja obilježavanja 9. januara kao Dana RS.
Sud je u tom dijelu podsjetio na raniju odluku o Zakonu o praznicima RS. Tada je zaključeno da izbor 9. januara nema simboliku zajedničkog sjećanja koje bi povezivalo sve građane u multietničkom društvu. Prema toj odluci, takav datum privilegira samo jedan konstitutivni narod i nije saglasan s ustavnom obavezom nediskriminacije.
Odluka o lobističkim aktima tako ponovo stavlja u fokus granicu između političkog djelovanja entiteta i ustavnog poretka države: javni novac entiteta, prema stavu Ustavnog suda, ne može se koristiti za projekte koji polaze od ideje secesije ili negiranja nadležnosti institucija BiH.
Izvor: Fokus.ba, na osnovu detalja odluke Ustavnog suda BiH iz dostavljenog materijala.
