Hrvatska bi se do 2035. godine mogla suočiti s nedostatkom približno 327.000 radnika ako se nastave sadašnji demografski trendovi i ne dođe do značajnijih promjena na tržištu rada.
Na ovaj problem upozoravaju analize Svjetske banke i podaci predstavljeni u okviru rasprava o budućnosti hrvatskog tržišta rada.
Brojka je posebno značajna jer pokazuje da bi jedan od najvećih izazova hrvatske ekonomije u narednim godinama mogao biti nedostatak ljudi potrebnih za održavanje i razvoj privrede.
Međutim, važno je naglasiti da se radi o dugoročnoj projekciji, a ne o broju trenutno nepopunjenih radnih mjesta.
ODAKLE DOLAZI BROJKA OD 327.000?
Prema analizi Svjetske banke, Hrvatska bi do 2035. godine mogla izgubiti oko 291.000 radnika zbog demografskih promjena i smanjivanja raspoložive radne snage.
Istovremeno bi ekonomski razvoj mogao povećati potrebu za dodatnih približno 36.000 zaposlenih.
Kombinacija ova dva faktora stvara mogući jaz od oko 327.000 radnika.
Takav scenarij zavisi od budućeg privrednog rasta, migracija, produktivnosti i javnih politika.
Zato ga ne treba predstavljati kao unaprijed siguran ishod.
Upozorenja ipak pokazuju koliko bi nedostatak radne snage mogao postati ozbiljan problem.
RADNICI IZ INOSTRANSTVA SVE VAŽNIJI
Hrvatska već godinama zapošljava veliki broj stranih radnika.
Posebno su izražene potrebe u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, industriji, prometu i uslužnim djelatnostima.
Za brojne građane Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja regiona Hrvatska predstavlja jedno od dostupnijih tržišta rada.
Međutim, sve veći broj radnika dolazi i iz udaljenijih država.
To otvara pitanja radnih uslova, smještaja, plata, integracije i zaštite zaposlenih.
Poslodavci ističu potrebu za radnicima, dok sindikati i drugi predstavnici zaposlenih upozoravaju na važnost dostojanstvenih uslova rada i odgovarajućih primanja.
KAKO ZADRŽATI DOMAĆE RADNIKE?
Jedno od najvažnijih pitanja jeste kako povećati privlačnost rada u Hrvatskoj za domaće stanovništvo.
Povećanje produktivnosti, ulaganje u obrazovanje, bolje povezivanje poslodavaca i radnika te kvalitetniji radni uslovi mogu pomoći u smanjivanju budućeg nedostatka zaposlenih.
Važnu ulogu mogu imati i povratnici iz inostranstva, stariji radnici koji žele nastaviti raditi te osobe koje trenutno nisu aktivne na tržištu rada.
Samo povećavanje broja stranih radnika vjerovatno neće riješiti sve strukturne probleme.
KOMENTAR
Hrvatska se suočava s pitanjem koje postaje sve važnije u brojnim evropskim državama: kako održati ekonomski rast dok se broj radno sposobnih stanovnika smanjuje?
Odgovor ne može biti zasnovan isključivo na uvozu radne snage.
Potrebni su i bolji uslovi za postojeće zaposlene, razvoj stručnih vještina te dugoročne demografske i ekonomske mjere.
Ako projekcije posluže kao upozorenje za pravovremene promjene, Hrvatska još ima prostor da ublaži njihov mogući negativni utjecaj.
Izvori: Svjetska banka, izvještaj o doprinosu stranih radnika hrvatskoj ekonomiji; Poslovni dnevnik i HRT, 22. oktobar 2026.
