SCHMIDT OTKRIO ŠTA SE SPREMALO U RS-u: Političari o otcjepljenju, građani o tome kako preživjeti mjesec!
Bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt upozorio je da opasnost od otcjepljenja Republike Srpske nije potpuno nestala. Prema njegovoj procjeni, postojala je ozbiljna mogućnost da se već 2027. godine organizuje referendum o odvajanju RS-a, ali sada smatra da su izgledi za takav razvoj događaja manji.
Schmidt je o tome govorio na skupu održanom 11. novembra u Berlinu, u organizaciji Evropske akademije, a njegove izjave prenio je Deutsche Welle.
„Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda“, poručio je Schmidt.
Istovremeno je izrazio uvjerenje da stanovništvo Republike Srpske ne bi podržalo takav referendum.
Na istom skupu njemački diplomata Niels von Redecker kazao je da je BiH u „trećoj ladici“ evropskih integracija, dok je ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut ocijenio da pojedini političari ne žele ulazak u EU jer bi se mogli suočiti s istragama.
DOBRO, A KAD ĆEMO PRIČATI O NOVCU?
Evo, opet referendum. Opet otcjepljenje. Opet priča o tome šta bi se moglo dogoditi naredne godine.
A znate šta se već dogodilo ove godine? Građani su plaćali račune, kupovali sve skuplju hranu, plaćali grijanje, struju i lijekove.
I nije ih niko pitao imaju li od čega.
Političari godinama otvaraju velika nacionalna pitanja, a kada se povede razgovor o platama, penzijama i odgovornosti za javni novac, odgovori su mnogo manje glasni.
I tako nas pumpaju pričama o velikim političkim bitkama, dok nam novac iz džepova odlazi na sve strane.
Da se razumijemo, pitanje otcjepljenja nije bezazleno. Ono se tiče ustavnog poretka, političke stabilnosti i budućnosti zemlje. O takvim prijetnjama mora se ozbiljno govoriti.
Ali ozbiljno razgovarati ne znači dopuštati da svaka nova politička kriza potisne pitanja od kojih ljudi žive.
KO NAS JE VIŠE KOŠTAO?
Građani imaju pravo pitati koliko koštaju institucije, službena putovanja, savjetnici, vozni parkovi i političke privilegije.
Imaju pravo znati kako se troši budžetski novac i ko odgovara kada se njime loše upravlja.
Nije dovoljno reći da se borite za Republiku Srpsku, Federaciju ili Bosnu i Hercegovinu. Pokažite šta ste uradili za ljude koji u njima žive.
Ista pitanja vrijede za vlast u Banjoj Luci, Sarajevu, Mostaru i svim drugim sredinama.
Jer patriotizam se ne može mjeriti samo govorima i zastavama. Mora se vidjeti i u bolnicama, školama, javnim uslugama i standardu građana.
REFERENDUM MOŽDA, RAČUNI SIGURNO
Schmidt govori o referendumu koji se mogao dogoditi. Građani, međutim, ne žive od mogućnosti nego od onoga što im svakog mjeseca ostane nakon plaćenih računa.
I zato bi, uz svaku raspravu o otcjepljenju, bilo pošteno postaviti još nekoliko pitanja.
Koliko su nas koštale političke blokade? Koliko smo izgubili zbog odgođenih reformi? Koliko je javnog novca potrošeno bez vidljivih rezultata?
Dok političari raspravljaju gdje će povući granice, građani svakodnevno računaju gdje će povući granicu vlastite potrošnje.
A možda je vrijeme da se pitanje promijeni.
Ne samo hoće li biti referenduma, nego hoće li iko konačno položiti račun građanima za novac koji godinama troši u njihovo ime.
Izvori:
Deutsche Welle, Nenad Krajcer, 12. novembar 2026.
Evropska akademija Berlin, program rasprave od 11. novembra 2026.
RTCG – prenošenje izvještaja Deutsche Wellea, 12. novembar 2026.



