Milorad Dodik ponovo je otputovao u Moskvu, gdje bi se, prema najavi, trebao kratko sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U fokusu razgovora trebali bi biti budući planovi saradnje te pitanja o kojima je ranije razgovarano između vlasti Republike Srpske i Ruske Federacije.
Najavljeni susret dolazi u osjetljivom političkom trenutku za Bosnu i Hercegovinu, pred oktobarske izbore. Zato posjeta Moskvi nije samo protokolarni događaj: ona ponovo otvara raspravu o prirodi Dodikovih veza s Kremljom, ruskoj ulozi na zapadnom Balkanu i posljedicama koje takvi odnosi mogu imati po unutrašnju stabilnost zemlje.
ODNOSI KOJE DODIK OPISUJE KAO STRATEŠKE
Dodik je najavio da su odnosi Republike Srpske i Rusije na visokom nivou te ih predstavio kao stratešku saradnju. Njegovi susreti s Putinom godinama imaju i snažnu političku simboliku, jer ih koristi kao potvrdu vlastitog međunarodnog značaja i kao poruku domaćoj političkoj sceni.
Prema navodima iz dostavljenog materijala, ruska podrška Dodiku posebno dolazi do izražaja u njegovim sukobima sa zapadnim državama, međunarodnim institucijama i visokim predstavnikom. Moskva se, također, protivi ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, dok Dodik često osporava njegove odluke i legitimitet.
Takvo savezništvo ima i širi kontekst. Rusija je od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine u otvorenom sukobu sa zapadnim državama, a Balkan ostaje prostor na kojem Kremlj nastoji očuvati politički utjecaj. Dodik je ranije odbacivao usklađivanje BiH sa sankcijama protiv Rusije, a Putinu je početkom 2023. godine dodijelio najviše odlikovanje Republike Srpske.
MOSKVA I POLITIČKE PODJELE U BiH
Međunarodne analize na koje se poziva izvorni materijal godinama ukazuju na ruski interes za političke prilike u BiH. Prema tim procjenama, Moskvi odgovaraju akteri koji osporavaju euroatlantske integracije, protive se jačanju državnih institucija i insistiraju na prenošenju nadležnosti sa države na entitete.
U tom okviru, Dodikova politika osporavanja državnih nadležnosti i njegove ranije prijetnje secesijom predstavljaju važan dio političke slike. Kritičari takve politike upozoravaju da svaka nova institucionalna kriza otvara dodatni prostor vanjskim akterima koji ne podržavaju približavanje BiH Evropskoj uniji i NATO-u.
Važno je, međutim, razlikovati potvrđene činjenice od političkih ocjena. Potvrđeno je da Dodik održava dugogodišnje veze s ruskim vlastima i da se protivi sankcijama Moskvi. Tvrdnja da Kremlj kroz te odnose aktivno podstiče nestabilnost u BiH predstavlja političku i geopolitičku procjenu koju iznosi izvorni materijal i njegovi sagovornici, a ne zaključak koji je moguće dokazati samim najavljenim sastankom.
SUSRET UOČI IZBORA I PORUKA BIRAČIMA
Termin posjete Moskvi dodatno pojačava politički značaj susreta. Izvorni materijal ga dovodi u vezu s predizbornom atmosferom i navodima da SNSD lošije stoji u pojedinim anketama. Takvi navodi nisu potkrijepljeni konkretnim podacima u dostavljenom tekstu, zbog čega ih treba posmatrati s oprezom.
Ipak, sastanak s Putinom može imati jasnu komunikacijsku vrijednost za Dodika. On mu omogućava da domaćoj javnosti pokaže kontinuitet odnosa s jednim od najmoćnijih svjetskih lidera, dok Rusija zadržava partnera koji javno osporava dio zapadnih politika prema BiH.
Zato se Dodikov odlazak u Moskvu teško može svesti isključivo na pitanje bilateralne saradnje. U zemlji opterećenoj dugotrajnim političkim sporovima, svaki takav susret nosi poruku i prema domaćim biračima, i prema međunarodnim akterima koji prate pravac u kojem se kreće Bosna i Hercegovina.
Slobodna Bosna (SB)
