Cijene hrane u FBiH rastu brže od plata: Porodice u problemu..
Analizirajući podatke o rastu cijena hrane u Federaciji BiH u odnosu na rast plata, situacija pokazuje nekoliko ozbiljnih socio-ekonomskih trendova koji bi mogli imati dugoročne posljedice.
Prvo, dvoznamenkasti rast cijena ključnih proizvoda poput mljevene kafe (skok od gotovo 50%), mliječne čokolade, junećeg mesa i maslaca ukazuje na snažan inflatorni pritisak na tržište hrane. Takav rast nije samo statistička brojka – on direktno pogađa standard građana, posebno porodica sa prosječnim ili minimalnim primanjima, čija kupovna moć praktično stagnira.
Kada prosječna plata pokriva tek 48% sindikalne potrošačke korpe, a minimalna samo 30%, jasno je da rast cijena nadmašuje rast primanja, što dodatno produbljuje socijalni jaz i otežava svakodnevni život.
Drugo, trend rasta cijena hrane nije izolovan fenomen. Podaci pokazuju da se poskupljenja ne odnose samo na luksuznije proizvode (kao što su kafa ili čokolada), već i na osnovne namirnice poput hljeba, sira, margarina i ulja.
Ovo znači da inflacija ne šteti samo višim slojevima, već pogađa širu populaciju, povećavajući troškove preživljavanja i potiskujući mogućnost štednje.
Treće, iako su zabilježena manja pojeftinjenja pojedinih artikala poput mlijeka i šećera, njihov utjecaj na ukupni kućni budžet je minimalan jer ti proizvodi imaju manji udio u svakodnevnoj potrošnji. Rast cijena proizvoda s većim udjelom u potrošačkoj korpi dodatno naglašava disproporciju između plata i stvarnih troškova života.
Zaključno, trenutni trendovi u FBiH jasno ukazuju na potrebu za strukturnim intervencijama: bilo kroz prilagođavanje minimalnih i prosječnih plata, bilo kroz kontrolu tržišta i poticaje za stabilizaciju cijena hrane.
Ako se ovaj jaz između prihoda i troškova nastavi širiti, rizik od socijalnog nezadovoljstva i ekonomske nestabilnosti u srednjem roku značajno raste.
