Rusi objavili listu “najvećih neprijatelja”: Hrvatska visoko, SAD iznenađujuće nisko – a gdje je Bosna i Hercegovina?
Ruski list VZGLJAD objavio je svoj prvi „Rejting neprijateljskih vlada“, dokument koji je već izazvao pažnju i kontroverze širom Evrope. Rejting je zamišljen kao indikator razine neprijateljskog djelovanja prema Rusiji, a temelji se na sankcijama, podršci Ukrajini i političkim odlukama vlada koje Moskva smatra usmjerenim protiv svojih interesa.
Lista obuhvata države koje su već ranije uvrštene u zvanični ruski spisak „neprijateljskih zemalja“ iz 2021. godine, ali sada im prvi put daje numeričku ocjenu – od 0 do 100 bodova.
Britanija prva: sankcije i zamrznuta sredstva kao ključni faktor
Na samom vrhu nalazi se Velika Britanija sa 75 bodova. Prema obrazloženju uredništva lista, London je “ubjedljivo najaktivniji” u mjerama protiv ruskih energetskih kompanija, a podrška Ukrajini – uključujući najnovije pakete naoružanja – dodatno je povećala ukupni rezultat. Velika Britanija je bila i među glavnim zagovornicima ideje da se zaplijenjena ruska sredstva iskoriste za finansiranje Kijeva.
Njemačka i Francuska rame uz rame
Njemačka i Francuska dijele drugo mjesto sa po 70 bodova. Obje zemlje prednjače u političkoj, logističkoj i finansijskoj podršci Ukrajini, dok je Evropska unija, čije su ključne članice, ove jeseni usvojila i novi, 19. paket sankcija Moskvi.
Sa 65 bodova, na trećoj poziciji nalaze se Nizozemska i Estonija, dok se na četvrtom mjestu našlo veliko iznenađenje – Sjedinjene Američke Države, sa svega 55 bodova. Ispod očekivanja, ako se uzme u obzir uloga Washingtona u podršci Ukrajini. Međutim, ruski autori objašnjavaju da je “privremeno zaustavljanje vojne pomoći” tokom političkih blokada u Kongresu spustilo američki skor.
U istom rangu smjestile su se i Latvija te Češka.
Hrvatska visoko na listi – sedma pozicija
Posebnu pažnju u regionu izazvalo je to što se Hrvatska, zajedno sa Španijom i Grčkom, nalazi na sedmom mjestu, sa 40 bodova. Prema ruskom tumačenju, Hrvatska je posljednjih godina značajno povećala političku i logističku podršku Ukrajini, što ju je dovelo u gornji dio tabele.
Slovenija je rangirana nešto niže – na osmoj poziciji (35 bodova).
Ko je na dnu liste?
Među najmanje “neprijateljskim” zemljama prema ruskom rejtingu našle su se Albanija, Bahami, Monako, Mikronezija, San Marino, Republika Koreja i Lihtenštajn – sve sa skromnih pet bodova.
A gdje je Bosna i Hercegovina?
Zanimljivo, ali ne i iznenađujuće: Bosna i Hercegovina se uopće ne pojavljuje na ruskoj listi, baš kao ni Srbija i Crna Gora.
Razlog je jednostavan – rejting obuhvata isključivo zemlje koje su već ranije bile proglašene neprijateljskim, a BiH nikada nije bila zvanično uvrštena na taj spisak. Isto vrijedi i za Srbiju, čija politika balansiranja prema Moskvi ostaje predmet posebnih ruskih kalkulacija.
Crna Gora, iako članica NATO-a i ranije kritična prema Rusiji, takođe nije ušla u rejting, vjerovatno zbog procjene da ne doseže nivo “aktivnog neprijateljskog djelovanja” u mjeri koja se bilježi kod većih zapadnih zemalja.
Ruski „Rejting neprijateljskih vlada“ više govori o trenutnim političkim interesima Moskve nego o objektivnoj globalnoj situaciji. No, lista jasno pokazuje kojim državama Kremlj pripisuje najaktivniju ulogu u podršci Ukrajini – i nije iznenađenje da su među njima evropske sile. Za zemlje Zapadnog Balkana, važna je činjenica da BiH i Srbija ostaju izvan ove kategorije, što samo potvrđuje njihovu specifičnu poziciju u odnosu na Moskvu.
