Beogradski advokat upozorava na ozbiljne posljedice: “Idioti u Srbiji se još uvijek češkaju po glav..”
BEOGRADSKI ADVOKAT UPOZORAVA NA POSLJEDICE: ŠTA ZAISTA ZNAČI PRIJETNJA SEKUNDARNIM SANKCIJAMA?
Izjava beogradskog advokata Čedomira Stojkovića, koji je povodom američke akcije presretanja tankera pod sankcijama upozorio na moguće posljedice po Srbiju, izazvala je snažne reakcije. Iako je njegov komentar formuliran oštro i satirično, suština poruke upućuje na širi problem koji se u Srbiji već mjesecima gomila – odnos prema međunarodnim sankcijama i ekonomske posljedice njihovog kršenja.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija godinama održavaju režim sankcija prema kompanijama i državama koje posluju sa ruskim energetskim sektorom. Presretanje tankera koji je prevozio sankcionisanu naftu iz Venecuele samo je najnoviji signal da Washington pojačava nadzor i provodi svoje mjere dosljedno, bez izuzetaka.
U tom kontekstu dolaze i Stojkovićeve tvrdnje da Srbija „mesece krši primarne sankcije“ time što dozvoljava određene aktivnosti povezane s Naftnom industrijom Srbije (NIS), kompanijom u većinskom vlasništvu ruskog državnog kapitala.
Strah od sekundarnih sankcija nije bez osnova. Takve mjere ne pogađaju samo državne institucije, već imaju direktan utjecaj na banke, privatne kompanije, investicije i kapacitete jedne ekonomije da učestvuje na međunarodnom tržištu. U praksi to znači otežano finansiranje, skuplje zaduživanje, povlačenje stranih investitora i pad povjerenja globalnih partnera. Srbija, koja već godinama balansira između Zapada i Rusije, mogla bi se naći u situaciji da će taj balans postati neodrživ.
Stojkovićev komentar o tome da će „video sekundarnih sankcija građani moći snimiti okretanjem kamere prema vlastitim novčanicima“ predstavlja slikovitu, ali suštinski tačnu metaforu: ekonomski udar ne bi došao u obliku spektakularnih vojnih operacija, već kroz sporije, podmuklije mehanizme finansijskog pritiska.
U političkom smislu, ova situacija otvara pitanje dugoročne strategije Srbije. Hoće li vlasti nastaviti taktiku izbjegavanja jasnog pozicioniranja ili će, pod pritiskom, morati donijeti odluke koje će imati i političku i ekonomsku cijenu? Ako se procjene analitičara pokažu tačnima, 2025. godina mogla bi biti prelomna u odnosima Srbije sa Zapadom.
Rastuće tenzije oko sankcija pokazuju da vrijeme za strateško neodlučivanje ističe. Bez transparentnog plana i jasnih vanjskopolitičkih prioriteta, posljedice bi mogle biti ozbiljnije nego što današnja satirična upozorenja sugeriraju.
Izvori: Slobodna Bosna
