Bošnjak: ‘Bošnjaci i Srbi se ne mogu dogovoriti, zato sam donio drugo rješenje’
Ulazak preko neotvorenog GP-a otvara pitanja o funkcionisanju države..
Ulazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Bosnu i Hercegovinu preko novog, još uvijek nezvanično otvorenog graničnog prelaza Gradiška ponovo je skrenuo pažnju na hronične slabosti institucionalnog sistema u BiH. Ovaj događaj, iako na prvi pogled ceremonijalnog karaktera, otvara niz pitanja o procedurama, koordinaciji i političkoj odgovornosti unutar državnog aparata.
Privremeni ministar sigurnosti BiH Ivica Bošnjak (HDZ BiH) izjavio je za Raport da je upravo on potpisao rješenje kojim se omogućava ulazak hrvatskoj delegaciji preko prelaza koji formalno nije u funkciji.
Prema njegovim riječima, prvo je donio odluku da se GP otvara 11. decembra, da bi potom izdao i drugo rješenje kojim se, zbog „nemogućnosti dogovora između Bošnjaka i Srba“ o zvaničnom otvorenju, delegaciji omogućava ulazak u okviru „ceremonijalne svrhe“.
U praksi, to znači da je jedan državni dužnosnik u veoma specifičnim okolnostima donio akt koji ima direktan utjecaj na državnu granicu – područje gdje je zakonska procedura strogo definisana i gdje svako odstupanje zahtijeva veoma jasna obrazloženja. Posebno je osjetljivo što je prelaz korišten iako zvanično nije otvoren za putnički promet.
Dodatnu sumnju izaziva način na koji je sama situacija komunicirana. Bošnjak je tokom razgovora s novinarima navodio da „mogu ući sa svoje strane“ i da je „donio rješenje“, ali nije pojasnio na osnovu kojih odredbi i s kojim institucijama je sve usklađeno. Prekid razgovora uz obrazloženje da je „veza loša“ te kasnije neodgovaranje na pozive ostavljaju dojam nedovoljno transparentnog postupanja.
S druge strane, informacije iz protokola Vijeća ministara pokazuju da je Delegacija Republike Hrvatske bila usmjerena na novi prelaz odlukom državnih organa, što znači da ulazak nije bio ad-hoc, već organizovan. Međutim, upravo ta organizovanost zahtijeva još viši nivo jasnih procedura i institucionalnog jedinstva – ne improvizaciju.
Ovaj slučaj, iako neće imati značajnije sigurnosne posljedice, pokazuje koliko su političke blokade i međusobne nesuglasice u stanju paralizovati i najosnovnije procese. Otvaranje graničnog prelaza, što bi u uređenoj državi bilo tehničko pitanje, u BiH prerasta u politički spor, dok institucije funkcionišu kroz privremena rješenja i improvizovane odluke.
Ako je cilj jačanje državnih kapaciteta i institucionalne pouzdanosti, ovakve situacije zahtijevaju ozbiljniju analizu i jasnija pravila – ne samo za buduće ceremonije, nego i za samu funkciju države.
Izvori: Raport.ba
