Hrvatski premijer iz Berlina poručio: BiH mora biti prioritet u proširenju EU
Plenkovićev prioritet: BiH u Evropskoj uniji kao strateški i nacionalni interes Hrvatske
U berlinskom govoru pred Fondacijom „Konrad Adenauer“, hrvatski premijer Andrej Plenković još jednom je potvrdio stav koji već duže vremena čini osnovu hrvatske vanjske politike: članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji nije samo regionalni, već i nacionalni interes Hrvatske. U njegovoj interpretaciji, taj proces ima i jasnu dimenziju zaštite položaja Hrvata u BiH, koji, kako je rekao, trenutno nisu ravnopravni.
Plenkovićeva poruka dolazi u kontekstu šireg evropskog preispitivanja sigurnosne i političke arhitekture nakon ruske agresije na Ukrajinu. Dok se Evropa bavi pitanjem otpornosti i zajedničke odbrane, Hrvatska pokušava učvrstiti svoju ulogu mosta između Zapada i Zapadnog Balkana. Plenković je u Berlinu istakao da iskustva Hrvatske iz Domovinskog rata mogu biti dragocjena za razumijevanje modernih sigurnosnih prijetnji, čime dodatno pozicionira Hrvatsku kao relevantnog aktera u evropskom sigurnosnom okviru.
Pritom, insistiranje na članstvu BiH u EU ima i simbolički i pragmatični značaj. Simbolički, to je poruka o evropskoj perspektivi regije koja još uvijek nije prevazišla političke i etničke podjele. Pragmatično, to je i način da Hrvatska zadrži utjecaj u BiH, naročito kroz pitanje jednakopravnosti Hrvata. U tom smislu, Plenkovićeva izjava je i politička poruka Briselu, ali i domaćoj javnosti, koja članstvo BiH u EU vidi kao garant stabilnosti vlastitih interesa.
Zanimljivo je i to što Plenković ulogu Hrvatske povezuje s ekonomskim i energetskim pitanjima. Naglasak na LNG terminalu i povezivanju plinovoda s državama srednje Evrope ukazuje na pokušaj Zagreba da se predstavi kao važan energetski čvor i pouzdan partner Njemačke. Time se tema proširenja vješto spaja s pitanjem evropske energetske sigurnosti – oblasti u kojoj Hrvatska vidi priliku za jačanje svog geopolitičkog značaja.
U konačnici, Plenkovićev govor u Berlinu bio je više od obične diplomatske geste. Bio je to pokušaj definiranja Hrvatske kao male, ali strateški svjesne članice EU koja želi oblikovati budućnost regiona. No, koliko će ta vizija biti u skladu s realnim procesima u BiH – zavisi ne samo od Zagreba, već i od političke volje unutar same Bosne i Hercegovine i spremnosti EU da proširenje pretvori iz retorike u djelovanje.
Izvori: Vijesti.ba / FENA
