Lažni euri preplavili Evropu: Policija razotkrila grupu iz Srbije
Evropska mreža lažnog novca: kako je kriminalna grupa godinama varala firme i bogate pojedince
Posljednja hapšenja u Njemačkoj otvorila su jedno od najkompleksnijih i najtiših kriminalnih poglavlja na evropskom kontinentu – distribuciju velikih količina falsifikovanih eura kroz dobro organizovanu mrežu prevaranata. U centru ove priče našli su se državljani Srbije i Švedske, za koje tužilaštvo sumnja da su bili dio šire, još uvijek nedovoljno mapirane kriminalne grupe.
Njihove prevare odvijale su se daleko od ulice: cilj nisu bile klasične sitne transakcije, već sofisticirane zamke za imućne pojedince i vlasnike firmi širom Evrope.
Metod rada bio je pažljivo razrađen. Prevaranti su se predstavljali kao ozbiljni kupci, spremni da investiraju u preduzeća ili nekretnine. Prodavcima su postavljali jednostavan, ali ključan uslov – da dokažu svoju finansijsku “ozbiljnost” kroz plemenite metale ili kriptovalute. Navodno, to je bio način da kupac stekne povjerenje prije velikog poslovnog aranžmana. U praksi, to je bila metoda kojom su žrtve nesvjesno unosile stvarnu vrijednost u prostor kontrolisan kriminalcima, dok su zauzvrat dobijale gomile beskorisnog papira nalik na novac.
Da šema funkcioniše godinama, pokazuje i slučaj iz juna 2024. kada je žrtva pristala na razmjenu u kojoj je zlatnu polugu vrijednu 140.000 eura prodala za 155.000 – ali u grubo falsifikovanim novčanicama. Ideja da “zarađuju” na razlici cijene bila je mamac, a uvjerljivi nastup prevaranata, od skupocjenih vozila do poslovne retorike, učinio je da mnogi zanemare osnovnu provjeru: da li je novac stvaran.
Kriminalna grupa nije se oslanjala samo na sastanke uživo. U nekim slučajevima, pokušaji prevare odvijali su se putem interneta, gdje su tražili da “dokaz likvidnosti” žrtve pošalju u kriptovaluti. Jedan od takvih transfera, vrijedan 60.000 eura, policija je na vrijeme presjekla, što je vjerovatno spriječilo dodatni lanac oštećenih.
Obim zaplijenjene opreme – mašine za brojanje novca, koferi ispunjeni falsifikovanim novčanicama, elektronika i nakit – govori o organizovanosti i rasprostranjenosti grupe. Hapšenja u Belgiji, Švedskoj i Njemačkoj, zajedno sa pretresima na četiri lokacije u različitim državama, otkrivaju da je riječ o mreži koja je djelovala transnacionalno, u tišini i bez vidljivog traga, sve dok jedna greška nije otvorila vrata istrazi.
Ovaj slučaj podsjeća na važnu činjenicu: sofisticirane prevare više ne ciljaju mase, nego precizno biraju pojedince i firme s velikim kapitalom. A kada kriminal pređe granice, jedino koordinisana evropska akcija može prekinuti njegov tok.
Izvori: Nezavisne novine
