MEHMEDOVIĆ UPOZORAVA: Ovo je krajnji politički cilj Dragana Čovića
Politički istup Dragana Čovića u Zagrebu ponovo je otvorio staru raspravu o prirodi Bosne i Hercegovine, njenom ustrojstvu i pravcu kojim zemlja ide tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U govoru na predstavljanju zbornika „Hrvati u dejtonskoj BiH – stanje i budućnost“, Čović je BiH usporedio s maslinom – stablom koje „ne zahtijeva puno vode“, ali koje, kako je rekao, „strada od onih koji ga stalno zalijevaju“. Iza te simbolike, međutim, mnogi prepoznaju političku poruku koja nadilazi metaforu o prirodi.
Čovićev govor nije bio slučajan ni apolitičan. On je ponovo istaknuo potrebu za „konsocijacijskim modelom“ i „federalizmom“ koji bi, prema njegovim riječima, garantovao jednakost triju konstitutivnih naroda. No, prema ocjenama brojnih analitičara, riječ je o kontinuitetu politike koja se od devedesetih do danas temelji na teritorijalnim podjelama i ideji trećeg entiteta.
Zastupnik Šemsudin Mehmedović upozorava da se iza retorike o „ravnopravnosti naroda“ krije pokušaj da se Bosna i Hercegovina institucionalno preuredi na način koji bi omogućio trajnu političku dominaciju HDZ-a nad bh. Hrvatima i blokadu državnih institucija. Prema njegovim riječima, Čovićev politički kurs danas ima i međunarodnu dimenziju, jer se oslanja na podršku iz Zagreba i bliskost s liderima poput Dodika, čime se BiH, svjesno ili ne, udaljava od evropskog puta i približava autoritarnim modelima.
Ono što Mehmedović naziva „udruženim administrativnim poduhvatom“ odnosi se upravo na pokušaj da se kroz izmjene zakona i ustavne reforme, pod izgovorom zaštite nacionalnih prava, stvore mehanizmi trajne kontrole i ucjene unutar državnog sistema. Takva politika, kako upozorava, ne vodi ka stabilnosti, nego ka novim podjelama i političkoj paralizi – situaciji koja je BiH već godinama koči u napretku ka Evropskoj uniji.
Maslina iz Čovićevog govora tako postaje simbol – ne mira, nego borbe oko vlasništva nad njenim granama. I dok jedni vide zajedničko stablo koje treba njegovati, drugi ga već godinama pokušavaju podijeliti na tri dijela.
Izvori: Slobodna Bosna
