„Nenormalnosti u RS“: Hasanović objavio listu problema teških stotine miliona KM

Izjava zamjenika ministra finansija BiH Muhameda Hasanovića otvara jedno od najosjetljivijih, ali i najvažnijih pitanja u domaćem političko-ekonomskom prostoru – način upravljanja javnim novcem i transparentnost finansijskih tokova između entiteta.

Njegov istup, iako politički obojen, ukazuje na dugogodišnje probleme koji su više tehničke nego ideološke prirode, a koji se godinama guraju pod tepih.

Hasanović je nizom konkretnih pitanja prozvao ministra finansija RS-a Srđana Amidžića, fokusirajući se na višemilionska dugovanja, koeficijente raspodjele PDV-a, netransparentnost potrošnje i nedostatak nadzora nad javnim prihodima. U središtu njegovog komentara nalazi se tvrdnja da je finansijska neravnoteža između entiteta postala nepisano pravilo, pri čemu Federacija navodno snosi najveći teret.

Jedan od najvažnijih navoda odnosi se na više od 100 miliona KM dugovanja RS-a prema Federaciji, što je brojka koja, ukoliko je tačna, otvara pitanje fiskalne odgovornosti i institucionalnog nadzora. Uz to, posebno je osjetljivo pitanje raspodjele prihoda od PDV-a.

Hasanović tvrdi da se koeficijenti određuju bez jasne metodologije i bez uvažavanja realne potrošnje, demografije i ekonomskih kretanja. Takve tvrdnje, ukoliko ostanu bez nezavisne provjere, stvaraju prostor za političku manipulaciju i međuentitetske tenzije.

Dodatno zabrinjava izostanak nezavisne revizije sistema raspodjele prihoda, iako se radi o milijardama maraka koje utiču na funkcionisanje čitave države. Još jedan dugogodišnji problem je dug RTRS-a prema BHRT-u, koji se mjeri desetinama miliona maraka, a za koji do sada nije bilo ozbiljnih institucionalnih reakcija.

Hasanovićeva pitanja, njih 15, predstavljaju više od političke prozivke – to je podsjetnik na strukturne slabosti fiskalnog sistema BiH. Ako se te teme nastave tretirati kao dio političkog nadmetanja, a ne kao tehnički i pravni problemi koji se tiču svih građana, posljedice će biti sve teže.

Na kraju, bez obzira na politički kontekst, evidentno je da su fiskalna transparentnost, dosljedna primjena zakona i nezavisne revizije ključni za stabilnost državnih finansija. Ova rasprava može biti prilika da se konačno otvori ozbiljniji dijalog o tome kako se javni novac prikuplja, dijeli i troši – i u Federaciji i u Republici Srpskoj.

1. Je li normalno da Republika Srpska duguje više od 100 miliona KM prema Federaciji Bosne i Hercegovine?
2. Je li normalno da RS godinama živi na račun Federacije BiH, uzimajući više iz raspodjele PDV-a nego što joj realno pripada?
3. Je li normalno da se koeficijenti raspodjele PDV-a donose na štetu Federacije, bez transparentne metodologije i bez izračuna stvarne krajnje potrošnje?
4. Je li normalno da se metodologija raspodjele ne usklađuje sa demografskim i ekonomskim promjenama?
5. Je li normalno da nema nezavisne revizije raspodjele javnih prihoda, iako se radi o milijardama maraka godišnje?
6. Je li normalno da RTRS duguje gotovo 100 miliona KM prema BHRT, a da se to godinama toleriše bez sankcija?
7. Je li normalno da oni koji najviše uzimaju iz državnog sistema, istovremeno blokiraju rad institucija ove države i njen evropski put?
8. Je li normalno da se državni novac oročava u komercijalnim bankama sa sjedištem u RS, dok je Centralna banka Bosne i Hercegovine najsigurnija i zakonski predviđena institucija za čuvanje javnih sredstava?
9. Je li normalno da RS ima skrivene ili contingentne dugove, garancije i obaveze koje dodatno opterećuju budžet, a koje se uopće ne prikazuju javnosti?
10. Je li normalno da pričate o suživotu samo kada Vama odgovara?
11. Je li normalno da Zakon o Sudu BiH i Zakon o VSTV nisu bitni?
12. Je li normalno da se ne objavljuju puni, konsolidirani podaci o krajnjoj potrošnji na nivou oba entiteta i Brčko Distrikta?
13. Je li normalno da nije javno prezentirano poređenje realne potrošnje stanovništva, BDP-a i broja transakcija koje jasno pokazuju fiskalni disbalans?
14. Je li normalno da se nije nikad uradila i javno objavila analiza rizika koju UIO i Ministarstvo finansija moraju imati kada postoje višemilionska dugovanja između entiteta?
15. Je li normalno da je Vama normalno da blokirate, a nije normalno kada to radi neko drugi? Tada je to po vama javni interes, pita Hasanović.

Izvori: Slobodna Bosna