Pandurević „razbila“ Minića: „Vama je u redu da mrtvi glasaju, samo vas brine za koga!“

U Republici Srpskoj ponovo se rasplamsava politička drama oko izbornih neregularnosti, a posljednja razmjena oštrih poruka između premijera RS-a Save Minića i članice SDS-a Aleksandre Pandurević otvara ozbiljna pitanja o integritetu izbornog procesa.

Pitanje je jednostavno: kako je moguće da se na biračkim spiskovima nalaze mrtve osobe – i zašto se o tome govori tek kada analiza pokazuje kome su ti „glasovi“ navodno pripali?

Minić je, komentarišući zahtjeve za grafološkom analizom spornih potpisa, iznio stav koji je razbjesnio dio javnosti. Umjesto da izrazi zabrinutost zbog činjenice da su preminule osobe navodno „glasale“, fokusirao se na tehničke detalje i preneo netačnu tvrdnju da je Centralna izborna komisija BiH mogla ukloniti ta imena sa biračkih spiskova. To je izazvalo brzu i žestoku reakciju Pandurević.

Ona je poruku uputila direktno i bez ublažavanja:

Pandurević tvrdi da „matične službe brišu mrtve iz evidencija, CIK samo povlači njihove podatke“, postavljajući pitanje: „Pitajte matične službe u Doboju, Zvorniku i Laktašima zašto su ostavile mrtve!“ Ovim jasno preusmjerava odgovornost na lokalne institucije, koje godinama stoje pod optužbama za nedosljedno ažuriranje registra stanovništva.

Drugi dio njene poruke je još oštriji. Navodi da se zna „da su mrtvi glasali za Karana“ zato što su na mjestima gdje su sporni glasovi zabilježeni, rezultati „od 80%“ išli upravo kandidatu kojeg podržava vlast. Time otvara direktnu sumnju u manipulaciju izbornim rezultatom – ne samo tehnički propust.

Pandurević zaključuje rečenicom koja je odjeknula društvenim mrežama: „Vi mislite da je O.K. da mrtvi glasaju, nego vam je samo upitno za koga su glasali! Sram vas bilo!“ Time pogađa samu političku suštinu problema – u praksi, nije sporno što mrtvi stoje na listama, nego kome ti glasovi idu i kako se to interpretira.

Ova razmjena dolazi u trenutku kada Ustavni sud BiH još nije donio konačnu odluku o Minićevom imenovanju, što cijelu situaciju čini dodatno delikatnom. Umjesto da se institucije pozabave otklanjanjem neregularnosti, rasprava se vodi na nivou političkih podbadanja, dok birači gledaju još jednu epizodu borbe za narativ, umjesto borbe za transparentnost.

Slučaj „mrtvih birača“ ponovo pokazuje da je izborni sistem u BiH opterećen ne samo tehničkim propustima, nego i dubokim nepovjerenjem među akterima. A kada političari izgube osjećaj za minimum ozbiljnosti u vezi s integritetom izbora, demokratija gubi mnogo više od jednog spornog biračkog mjesta.

Izvor: Slobodna-Bosna.ba