Sedam milijardi KM – rezultat vrhunske nesposobnosti vlasti RS-a
KOMENTAR: Kako je RS pronašla način da dugove pretvori u zajednički projekat cijele države..
Dok mnoge vlade širom svijeta očajnički pokušavaju smanjiti dugove, vlasti u Republici Srpskoj očigledno su odlučile krenuti revolucionarnim putem – pretvoriti dug u kolektivni državni projekat. Rezultat? Više od šest milijardi KM obaveza, uz perspektivu da cifra uskoro naraste na gotovo sedam milijardi. U političkom smislu, to bi se moglo nazvati impresivnim dostignućem fiskalne kreativnosti.
Naime, koncept je prilično inovativan. Dugovi nastaju na entitetskom nivou, ali se sporovi – sasvim logično – prebacuju na državni nivo. Time se finansijski teret elegantno širi na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ako ništa drugo, riječ je o pravom primjeru regionalne solidarnosti: kad već dug postoji, zašto ga ne bi osjetili svi?
Jedan od ranijih primjera ove strategije bio je slučaj Vijadukt, gdje je država isplatila oko 120 miliona KM slovenačkoj kompaniji zbog odluka vlasti RS-a. Ali očigledno da je to bio tek pilot-projekat. Novi potencijalni sporovi već se redaju, uključujući slučaj investitora iz Srbije koji tvrde da su im u Rudom oduzete nekretnine. Ako domaći sudovi ne riješe problem – nema brige, tu je međunarodna arbitraža. A gdje je međunarodna arbitraža, tu je i mogućnost da račun stigne na adresu države.
Ova strategija dobija dodatnu dimenziju kada se pogleda struktura duga. Prema posljednjim podacima, javni dug Republike Srpske već prelazi šest milijardi KM, odnosno oko 31 posto procijenjenog BDP-a. Međutim, pravi majstorski potez tek slijedi – novo zaduženje kod Svjetske banke koje bi ukupni dug moglo pogurati prema sedam milijardi.
Naravno, skeptici bi rekli da se radi o ozbiljnim finansijskim problemima. Ali optimisti vide širu sliku. Na naplatu ove godine dolazi oko 1,6 milijardi KM kredita, što je savršena prilika da se pokaže koliko je sistem zapravo fleksibilan.
Posebno impresivan primjer je saga oko RiTE Ugljevik, gdje sporovi sa Slovenijom dostižu stotine miliona maraka, uz potencijal da u međunarodnoj arbitraži narastu i deset puta više. Ali čak i tu postoji briljantna rezerva: ako entitet ne uspije ispuniti obaveze, spor se – pogodili ste – može prebaciti na nivo Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, dok se druge države muče sa restrukturiranjem dugova, ovdje se razvija jedinstven model finansijskog federalizma: dug nastaje lokalno, ali se njegovo rješavanje internacionalizuje.
Ako ništa drugo, istorija ekonomije će jednog dana možda ovaj pristup pamtiti kao poseban balkanski doprinos teoriji javnih finansija – model u kojem dug nikada nije samo vaš problem. On je, na kraju krajeva, zajednički.
Izvor informacija: Stav.ba
Napomena: Sve cifre i događaji istiniti su, ali način predstavljanja naglašava apsurd i nesposobnost vlasti, ističući kako dugove RS-a građani BiH „slobodno dijele“ sa državom – pravi balkanski model odgovornosti!
