SDS tvrdi: „Brutalna krađa glasova u Doboju“ – traže hitnu reakciju CIK-a
Optužbe o navodnoj izbornoj krađi u Doboju ponovo su u centar političke pažnje vratile jedno od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini – povjerenje u izborni proces.
Srpska demokratska stranka (SDS), predvođena vršiocem dužnosti predsjednika Jovicom Radulovićem, tvrdi da su na četiri od šest kontrolisanih biračkih mjesta utvrđene „brutalne nepravilnosti“, uključujući prekrajanje izborne volje i manipulaciju glasovima.
Dokazivanje izbornih neregularnosti u BiH već godinama predstavlja složen proces, zbog ograničenih institucionalnih kapaciteta i visokog nivoa političke polarizacije. Doboj, koji je u više izbornih ciklusa bio predmet sumnji zbog neuobičajeno visokog broja nepravilnosti, ponovo se nalazi u fokusu. Prema SDS-u, posebno zabrinjava činjenica da sporna biračka mjesta nisu bila označena kao prioritetna, što otvara pitanje obima mogućih neregularnosti na preostalim lokacijama.
Zahtjev za hitnim djelovanjem Centralne izborne komisije BiH (CIK) te uključivanje tužilaštva i sudova na tragu je šire debate o odgovornosti i transparentnosti.
Ako se optužbe potvrde, posljedice bi bile dalekosežne: od poništavanja izbora u više lokalnih zajednica do ozbiljnog narušavanja povjerenja građana u demokratske procese. Ponavljanje izbora u Doboju, ali i u drugim gradovima koje SDS navodi – Zvornik, Laktaši i Bratunac – moglo bi postati test institucionalne spremnosti da se uhvati ukoštac s potencijalnim zloupotrebama.
Radulovićeva tvrdnja da je navodno „ukradeno više od 15.000 glasova“ dodatno pojačava političke tenzije. U trenutku kada opozicija tvrdi da je volja birača narušena, a pozicija odbacuje optužbe, institucije ostaju ključni arbitar. Bez jasne, transparentne i pravovremene reakcije, rizik od produbljivanja političke nestabilnosti značajno raste.
Pozivi SDS-a na moguće radikalnije političke poteze, uključujući napuštanje zajedničkih institucija, ukazuju na ozbiljnost situacije i potencijalne posljedice po političku dinamiku u Republici Srpskoj i šire. U takvim okolnostima, CIK i pravosuđe imaju dužnost da proces dovedu do kraja – ili potvrđujući nepravilnosti ili ih argumentovano odbacuju.
Bez nepristrasne istrage i jasnih odgovora, izborni procesi u BiH ostat će zarobljeni u začaranom krugu sumnji, optužbi i dubokog nepovjerenja.
IZVORI: Slobodna Bosna
