U ovom gradu u BiH 11 ljudi kažnjeno zbog komentara na Facebooku
U Kaknju se otvorila rasprava koja se sve češće vodi širom svijeta: gdje završava sloboda govora, a gdje počinje odgovornost za ono što napišemo na internetu.
Prema podacima iz policije, tokom godinu dana izdato je 11 prekršajnih naloga građanima zbog uvreda, prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama. Ove kazne temelje se na Odluci o javnom redu i miru koju je donijela Općina Kakanj, a koja omogućava policiji da sankcioniše sadržaj objavljen online.
Odluka je donesena na inicijativu načelnika Mirnes Bajtarević i primjenjuje se i na komentare na Facebooku i drugim društvenim mrežama. Bajtarević je nedavno i sam prijavio policiji uvredljive komentare objavljene na njegovom profilu, tvrdeći da sadrže prijetnje i vrijeđanje.
Na prvi pogled, ideja zvuči jednostavno: ako neko vrijeđa ili prijeti, treba odgovarati. Ali tu počinje komplikacija.
Kritičari upozoravaju da se ovakvim pravilima može otvoriti opasan prostor za ograničavanje slobode govora. Organizacija BH novinari zatražila je brisanje dijela odluke koji se odnosi na društvene mreže, tvrdeći da bi ona mogla biti korištena protiv građana, novinara i medija koji kritikuju vlast.
Sličan stav iznijela je i OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina, koja podsjeća da se prema međunarodnim standardima sankcionišu samo najteži oblici govora mržnje, i to uglavnom kroz krivične zakone. Problem, kako kažu, nastaje kada su pravila preširoko napisana jer tada ljudi mogu početi izbjegavati javno iznošenje mišljenja iz straha od kazni.
Komentator bi tu rekao:
„Ako ljudi počnu razmišljati da li će platiti kaznu prije nego napišu komentar – onda je rasprava već napola ugašena.“
S druge strane, zagovornici ove odluke tvrde da društvene mreže ne mogu biti prostor bez ikakvih pravila. Ako je uvreda kažnjiva na ulici ili u javnom prostoru, pitaju oni, zašto bi internet bio izuzetak?
„Samo kažem“, rekao bi neko iz naroda:
„Na internetu ljudi često napišu ono što nikad ne bi rekli uživo.“
Istina je vjerovatno negdje između. Internet jeste postao javni trg, ali istovremeno je i prostor gdje se često vodi politička rasprava, kritika vlasti i javnih odluka. Ako se pravila napišu preširoko, postoji rizik da se kazne počnu koristiti i protiv oštrih – ali legitimnih – kritika.
U cijeloj priči posebno je zanimljivo to što stručnjaci upozoravaju da su prijetnje, kleveta i govor mržnje već regulisani zakonima u Bosni i Hercegovini. Zato se postavlja pitanje: da li su dodatne lokalne odluke potrebne ili samo stvaraju pravnu konfuziju?
Na kraju se sve svodi na staro pitanje:
kako zaštititi ljude od uvreda i prijetnji, a da se pritom ne uguši sloboda govora?
„Samo kažem“: internet možda jeste virtualan – ali posljedice riječi na njemu sve su stvarnije.
