U BiH zlatni poslovi: Dok jedni uživaju u hiljadama, drugi broje marke do kraja mjeseca

GDJE SE NAJBOLJE ZARAĐUJE U BIH..

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prosječna mjesečna neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru 2025. iznosila 1.633 KM. U poređenju s prethodnim mjesecom, nominalno je zabilježen rast od 2,1 posto, dok je realni indeks plata porastao za dva posto. Gledano na godišnjem nivou, prosječna neto plata je nominalno viša za 14,2 posto, dok je realni rast iznosio 9,7 posto, što ukazuje na kontinuirani trend povećanja prihoda domaćinstava u zemlji.

Analiza po sektorima otkriva jasne razlike. Najveće prosječne plate zabilježene su u informaciono-komunikacionom sektoru, gdje zaposleni mjesečno primaju oko 2.211 KM. Sektor finansija i osiguranja prati s prosjekom od 2.188 KM, dok proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom i parom donosi prosječne plate od 2.068 KM. Ovi podaci potvrđuju da su tehnološki, finansijski i energetski sektori i dalje najprofitabilniji, što je u skladu s globalnim trendovima gdje znanje i specijalizovane vještine diktiraju visinu zarada.

S druge strane, najniže prosječne plate imaju radnici u uslužnom sektoru, posebno u pružanju smještaja, pripremi i usluživanja hrane, gdje mjesečna neto plata iznosi 1.157 KM. Građevinarstvo i trgovina na veliko i malo, uključujući popravku motornih vozila, bilježe neto plate od 1.287 KM i 1.347 KM. Ove razlike ukazuju na nejednakost unutar tržišta rada, gdje radnici u tradicionalnim i fizički zahtjevnijim djelatnostima imaju znatno niža primanja od zaposlenih u sektorima temeljenim na znanju i tehnologiji.

Bruto plate prate sličan trend. U decembru 2025. prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.538 KM, s nominalnim rastom od 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjem nivou, bruto plata je nominalno porasla 14,5 posto, dok je realni rast dostigao deset posto. Ovi podaci potvrđuju da je rast plata u BiH stabilan, ali i da postoji potreba za fokusom na sektore s niskim primanjima, kako bi se smanjila socijalna nejednakost i povećala kupovna moć građana.

Izvori: slobodna-bosna.ba