Vučić sve nervozniji: Emirati nude spas, Moskva odugovlači – sudbina NIS-a odlučuje se iza zatvorenih vrata
Naftna industrija Srbije (NIS), nekada simbol strateškog partnerstva Beograda i Moskve, danas je postala izvor napetosti i dokaz koliko je Srbija zarobljena između Istoka i Zapada.
Pod pritiskom američkih sankcija, ruski većinski udio u kompaniji postao je teret, a Aleksandar Vučić sve otvorenije pokazuje nervozu. U trenutku kada su odnosi sa Rusijom još formalno “bratski”, Beograd se suočava s realnošću – Gazprom ne želi prodati svoj udio, dok sankcije sve više guše poslovanje.
Privremena obustava rada rafinerije pokazala je koliko je energetska ovisnost Srbije ranjiva i politički skupa. Vučić pokušava balansirati između savezništva s Moskvom i nužnosti da osigura energetski opstanak zemlje.
Pojava Adnoca, državne kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao potencijalnog kupca, nije slučajna. Vučić godinama gradi bliske veze s Abu Dhabijem – od kredita i vojnih ugovora do ličnog odnosa s moćnim šeikom Mohamedom bin Zayedom.
Emiratska investicija u NIS-u bila bi i politički signal Zapadu da Srbija traži izlaz iz ruskog zagrljaja, ali bez otvorenog sukoba s Moskvom. Ipak, Moskva ne popušta. Izvori tvrde da Gazprom odugovlači pregovore, svjestan da Vučić nema mnogo opcija.
Nacionalizacija bi izazvala burne reakcije, a prodaja ruske imovine bez saglasnosti Kremlja mogla bi imati i političke posljedice. U tom smislu, Vučićeva „nervoza“ nije samo ekonomska – ona je odraz šireg pritiska pod kojim se nalazi njegova spoljnopolitička strategija.
Iako bi Emirati mogli privremeno ponuditi „slamku spasa“, dugoročno pitanje ostaje isto: koliko dugo Srbija može balansirati između Moskve, Washingtona i Abu Dhabija, a da pri tom ne izgubi kontrolu nad vlastitim energetskim suverenitetom?
Ishod ovih pregovora pokazaće ne samo sudbinu jedne kompanije, već i smjer kojim će Srbija krenuti u narednim godinama.
Izvori: Financial Times, Reuters, N1 Srbija,
