Iran pronašao “Ahilovu petu” svijeta: Sve se vrti oko jednog prolaza
Kad se priča o velikim ratovima i geopolitici, ljudi često misle da se sve odlučuje avionima, raketama i vojskama. Ali u stvarnosti, nekad je najjače oružje – nafta. A upravo tu je Iran, izgleda, pogodio gdje najviše boli: u džep svjetske ekonomije.
Ključ cijele priče je Hormuški moreuz. To je uski morski prolaz između Irana i Omana kroz koji prolazi ogroman dio svjetske nafte. Procjene govore da kroz taj prolaz ide oko 20% globalne trgovine naftom i velik dio tečnog plina.
Drugim riječima – ako se tu napravi problem, ne poskupljuje samo gorivo. Poskupljuje skoro sve.
I sad dolazimo do one priče o “Ahilovoj peti”. Ako Iran uspije ozbiljno poremetiti promet kroz taj prolaz, svijet dobije energetski šok. Već sada se vidi koliko je tržište osjetljivo. Rat i napetosti su podigli cijene nafte na više od 100 dolara po barelu, a analitičari upozoravaju da bi cijene mogle rasti još više ako se kriza produži.
Narodski rečeno – svijet je ogroman stroj, ali mu gorivo prolazi kroz vrlo mali ventil.
Jedan stručnjak je to praktično objasnio: ako se zatvori Hormuški moreuz, nastaje problem ne samo za naftu nego i za brojne druge robe koje prolaze tim putem.
Zato mnogi analitičari kažu da Iran zapravo koristi strategiju “ekonomskog pritiska”. Ne mora pobijediti vojno, dovoljno je da napravi globalni ekonomski haos.
I tu dolazimo do paradoksa modernog svijeta.
S jedne strane, velike sile imaju najmodernije vojske u historiji. S druge strane, cijela ekonomija i dalje zavisi od tanker-brodova koji prolaze kroz jedan uski prolaz na karti.
Ako taj prolaz stane – stane pola svijeta.
Sad zamislite običnog čovjeka koji sipa gorivo na pumpi. On ne razmišlja o geopolitici, strategijama ni sankcijama. Njega zanima samo jedna stvar: koliko košta litar.
A kada rat podigne cijenu nafte, onda domino-efekt ide dalje – skuplji transport, skuplja hrana, skuplja roba, veća inflacija.
Drugim riječima: rat na Bliskom istoku često prvi osjeti vozač u Evropi ili Americi.
Jedan ekonomista je to slikovito rekao:
“Svijet izgleda globalno i moćno, ali energetika i dalje ima vrlo uska grla.”
I zato mnogi kažu da je ovo zapravo najveća slabost globalne ekonomije – ovisnost o energiji i nekoliko ključnih ruta.
Možete imati milijarde dolara u ekonomiji, tehnologiju, berze i banke… ali ako nafta prestane teći, sve počne škripati.
I zato priča o Iranu nije samo vojna priča. To je prije svega priča o energiji.
A kad je energija u pitanju – tu se ne igra samo politika. Tu se igra i cijena života.
Samo kažem.
