Neočekivan potez Irana: Usred rata poslali izvinjenje komšijama
Kad država usred rata kaže komšijama „izvinite“, to na prvi pogled zvuči kao da je neko u sred tuče zastao i rekao: „Nije bilo namjerno.“
Ali politika i rat rijetko su tako jednostavni. Upravo takvu poruku ovih dana šalje Iran prema svojim susjedima u Zaljevu nakon napada koji su pogodili područja gdje se nalaze i strane vojne baze.
Prema dostupnim informacijama, iranski vrh je poručio da im nije cilj da napadaju susjedne zemlje i da se izvinjavaju zbog štete koja je nastala. Poruka je otprilike ovakva: ako nas ne napadate, nemamo razloga da napadamo vas. Drugim riječima – pokušaj da se povuče crta između glavnog sukoba i ostatka regiona.
A taj glavni sukob vodi se između Irana s jedne strane i kombinacije država koje predvode Sjedinjene Američke Države i Izrael s druge. Problem je što su američke baze raspoređene širom Zaljeva – u državama poput Saudijska Arabija, Bahrein, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati. Kad rakete polete prema tim bazama, teško je objasniti komšijama da napad zapravo nije usmjeren protiv njih.
Kako bi narod rekao: kad baciš kamen na komšijinu ogradu da pogodiš nekog iza nje, ograda i dalje strada.
I zato dolazi ovo diplomatsko izvinjenje. Iran očigledno pokušava spriječiti najgori scenarij – da se cijeli Zaljev uključi u rat. Jer ako se to dogodi, sukob više nije lokalni nego regionalni, a to bi promijenilo sve.
Tu je i jedna vrlo praktična stvar koju mnogi analitičari stalno ponavljaju: u blizini Irana nalazi se Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za naftu na svijetu. Ako taj prolaz postane ratna zona, posljedice neće osjetiti samo Bliski istok nego i svjetska ekonomija. Cijene energenata, transport, trgovina – sve bi osjetilo udar.
Zato izvinjenje ima i političku računicu. Iran zapravo šalje poruku susjedima: „Nemojte stati protiv nas.“ Drugim riječima – pokušaj da se komšiluk drži po strani dok traje sukob sa velikim silama.
Naravno, skeptici bi rekli da je to pomalo čudna poruka. Jer s jedne strane rakete padaju, a s druge strane dolazi diplomatsko izvinjenje. Ali u međunarodnoj politici takve kontradikcije nisu ništa novo. Ratovi se često vode istovremeno na dva fronta – vojnom i diplomatskom.
Izraelac digao prašinu: “Američki vojnici mogu samo sanjati ulazak u Iran”
Kako bi jedan običan komentator rekao:
„U ratu svi govore da ne žele eskalaciju, ali se svi pripremaju za nju.“
I tu dolazimo do suštine ove priče. Izvinjenje ne znači da je rat blizu kraja. Ono prije znači da se svaka strana trudi da ograniči koliko će se taj rat proširiti.
Jer kad se sukob jednom prelije preko granica i uključi cijeli region – onda više niko ne može kontrolisati gdje će stati.
Samo kažem.
