Kremlj poručuje NATO-u: “Zaboravili ste Drugi svjetski rat”
Izjava Kremlja povodom nastupa generalnog sekretara NATO otvara više pitanja o prirodi današnje bezbjednosne debate u Evropi nego što nudi stvarna objašnjenja.
Reakcija Moskve, personifikovana kroz riječi glasnogovornika Kremlj i Dmitrij Peskov, prije svega ima propagandnu funkciju: relativizirati zabrinutost Zapada i prebaciti fokus s ruskih poteza na navodnu “ratnohuškačku” retoriku NATO-a.
Govoreći u Berlin, generalni sekretar Mark Rutte nije najavio rat, već je – u skladu s dosadašnjom linijom Alijanse – upozorio na potrebu dugoročne pripreme i odvraćanja. Kremlj tu poruku svjesno čita maksimalistički, jer mu takva interpretacija omogućava da Zapad prikaže kao stranu koja priziva globalni sukob, dok se Rusija predstavlja kao razumna i defanzivna sila.
Posebno je indikativno pozivanje Moskve na Drugi svjetski rat. Ruska vlast često koristi historijsko sjećanje na taj period kao moralni štit, ali istovremeno odbacuje svaku paralelu između tog rata i današnjih strahova evropskih država. Time se pokušava sugerirati da je svako upozorenje na rusku prijetnju ne samo neutemeljeno, nego i historijski neosjetljivo – što je klasična retorička zamjena teza.
Izjave dane ruskim državnim medijima, uključujući razgovor s novinarom Pavel Zarubin, dodatno potvrđuju da je riječ o poruci upućenoj domaćoj i međunarodnoj javnosti, a ne o stvarnom dijalogu. Kremlj i dalje kategorički odbacuje mogućnost napada na NATO, ali istovremeno nastavlja s vojnim, političkim i hibridnim pritiscima koji upravo takve strahove hrane.
U konačnici, sukob narativa između NATO-a i Kremlja nije spor oko historijskog pamćenja, već borba za interpretaciju sadašnjosti. Dok Zapad kroz retoriku spremnosti pokušava spriječiti rat, Moskva takve poruke koristi da optuži protivnike za neodgovornost – svjesna da je u eri informacija percepcija često jednako važna kao i stvarna moć.
