POTRES U WASHINGTONU: Trumpov zvaničnik dao ostavku i optužio Izrael
Ostavka američkog zvaničnika zbog rata s Iranom otvorila je ozbiljna pitanja o tome kako je do sukoba uopće došlo i ko je imao ključni utjecaj na odluku o ulasku u konflikt. Riječ je o Joe Kent, koji je bio jedan od visokih zvaničnika u administraciji Donald Trump zadužen za pitanja borbe protiv terorizma.
Kent je u javnoj objavi poručio da ne može podržati rat protiv Iran jer, kako tvrdi, ta država nije predstavljala neposrednu prijetnju sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država. Još oštrija bila je njegova tvrdnja da je Washington u sukob gurnut zbog snažnog pritiska Izrael i, kako je naveo, utjecajnog proizraelskog lobija u američkoj politici i medijima.
U pismu kojim je obrazložio svoju ostavku, Kent je podsjetio da je ranija politika Trumpove administracije bila usmjerena na izbjegavanje dugotrajnih ratova na Bliskom istoku. Prema njegovim riječima, takvi sukobi su se kroz posljednje dvije decenije pokazali kao politička i finansijska zamka koja odnosi živote američkih vojnika i troši ogromne državne resurse.
Posebno je optužio pojedine izraelske zvaničnike i dio američkih medija da su vodili snažnu kampanju kako bi se stvorio utisak da Iran predstavlja neposrednu prijetnju. Prema njegovom tumačenju, ta kampanja je uvjerila političko vodstvo da postoji brz i jednostavan put do vojne pobjede, što on smatra ozbiljnom zabludom.
Kent je u poruci pozvao Trumpa da preispita politiku prema Iranu i vrati se pristupu koji bi smanjio rizik od dugotrajnog rata u regionu. Ovakva izjava dolazi u trenutku kada su tenzije između Washingtona i Teherana na jednom od najviših nivoa u posljednjim godinama.
Ostavka visokog zvaničnika uvijek je politički signal, ali u ovom slučaju poruka je posebno snažna jer dolazi iz samog vrha sigurnosnog aparata. Ona pokazuje da ni unutar američke administracije ne postoji potpuna saglasnost o opravdanosti sukoba s Iranom.
Bez obzira na to kako će se situacija dalje razvijati, Kentov potez otvara širu raspravu o američkoj vanjskoj politici na Bliskom istoku. Pitanje koje ostaje visiti u zraku jeste: da li je rat bio strateška nužnost ili rezultat političkog pritiska i pogrešnih procjena.
