SAD uz Rusiju na glasanju: Šta stoji iza američkog “ne”?
NEOČEKIVANO GLASANJE U UN-U..
Glasanje Sjedinjenih Američkih Država protiv rezolucije o dugoročnim posljedicama černobilske katastrofe izazvalo je iznenađenje među diplomatama i analitičarima.
Ne zbog sadržaja samog dokumenta, već zbog simbolike: Washington se našao u istom bloku s Rusijom, Bjelorusijom, Kinom, Sjevernom Korejom i nekoliko drugih država koje često nastupaju kao protivteža zapadnom stavu. Ipak, iza ovog “neuobičajenog” usklađivanja krije se složeniji diplomatski sloj nego što se na prvi pogled čini.
Usvojena rezolucija, koja je dobila široku podršku većine članica UN-a, naglašava ono što međunarodna zajednica u kontinuitetu priznaje već gotovo četiri desetljeća – katastrofa u Černobilu ostavila je dugotrajne posljedice koje i dalje opterećuju milione ljudi i okoliš u pogođenim regijama.
Dokument podsjeća na potrebu stalne međunarodne pomoći, ali i na činjenicu da su nedavni događaji, poput oštećenja Novog sigurnosnog sarkofaga nakon ruskog napada dronom, ponovno otvorili raspravu o ranjivosti nuklearnih objekata u ratnim zonama.
No, američko “ne” nije bilo upućeno tim dijelovima rezolucije. Predstavnica američke delegacije istaknula je da je problematično pozivanje na Agendu 2030, koju Washington, naročito u novijem političkom okruženju, sve češće gleda kao instrument globalnog upravljanja koji može ograničiti nacionalni suverenitet.
Ovaj argument nije nov, ali ga je prvi put izravno doveo u vezu s dokumentom koji se tiče nuklearne sigurnosti – oblasti gdje SAD inače nastupa kao jedan od ključnih međunarodnih aktera.
Time se objašnjava paradoks situacije: SAD ostaje snažan zagovornik nuklearne sigurnosti, ali odbija pojedine formulacije koje smatra politički spornima. Iako takvo glasanje stvara privremenu simboličku blizinu s Rusijom, suštinski stavovi dvije države po pitanju Ukrajine i nuklearnih incidenata ostaju nepomirljivi.
Ukrajina je, očekivano, snažno reagirala, posebno zbog uloge Bjelorusije u predlaganju alternativnog teksta rezolucije.
Kijev taj potez tumači kao nastavak političkog savezništva Minska s Moskvom, podsjećajući pritom na zauzimanje zone Čornobil u prvim danima invazije 2022. godine. Poseban naglasak stavljen je i na usvajanje ukrajinske transliteracije “Čornobil”, što Kijev vidi kao simbolički raskid sa sovjetskim naslijeđem.
U konačnici, američko glasanje nije odraz promjene politike prema Ukrajini, već dokazuje koliko se globalne rasprave prelama preko šireg spora oko međunarodnih razvojnih politika. Rezultat je situacija u kojoj se, makar i prividno, linije podjele u UN-u povremeno pomjeraju na neočekivane načine.
Izvori: Kyiv Post
