Masovni protesti: Hiljade građana na ulicama zbog najavljenog rasta poreza
Glavni grad jedne članice Evropske unije u proteklih dana svjedoči snažnom društvenom iščekivanju i sve većem nezadovoljstvu građana — snimci haosa i sukoba demonstranata s policijom jasno pokazuju da se situacija daleko od smirene pretvara u ozbiljan test za stabilnost i demokratsku vjerodostojnost društva.
Na ulicama se okupilo desetine hiljada ljudi, mnogi od njih sa stvarnim strahom da predloženi državni budžet, sa povećanim porezima i doprinosima, može nepovoljno da pogorša životni standard.
Demonstranti su stvorili “ljudski lanac” oko zgrade parlamenta, pokušavajući da spriječe pristup poslanicima — gest koji, sa jedne strane, simbolizuje želju za neposrednim političkim angažmanom; sa druge, naglašava duboki raskorak između vlasti i građana.
Šta stoji u korijenu ovakvog odlaska građana na ulice? Prije svega — predložene fiskalne mjere. U budžetskom nacrtu nalaze se stavke koje podrazumijevaju povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i udvostručenje poreza na dividende, što u trenutku ekonomskih nesigurnosti i rasta cijena predstavlja dodatni teret i za radnike i za privredu.
To je udar na privrednu aktivnost, štednju, ali i očekivanja brojnih zaposlenih — čita se kao signal da ekonomski pritisak više neće biti podjednako raspoređen.
Koliko je duboko nezadovoljstvo — pokazuje i činjenica da su demonstranti bili spremni da blokiraju parlament, da pokušaju zaustaviti odlazak poslanika, da formiraju barikade ljudima i vozilima vlasti. Policijska reakcija bila je brza i odlučna — zabilježeni su izgredi, bačene boce i petarde, a policajci su pretrpjeli povrede.
Ovo pokazuje da protesti više nisu samo izraz nezadovoljstva budžetskim odredbama, nego se razvijaju u moment političke krize, sa rizikom od daljih eskalacija.
Istovremeno, iz nezadovoljstva, protesti odražavaju i dublju nesigurnost u društvu: strah od rasta javnog duga, moguće ekonomske nestabilnosti, te percepciju da vlast ne čini dovoljno da zaštiti građane i domaću privredu.
Odluka da se čak povećaju poreska opterećenja u periodu kada država planira ulazak u eurozonu — umjesto da pruži signal stabilnosti — učinila je da politika bude doživljena kao daleko od realnih problema ljudi.
Posljedice ovakvog stanja — ukoliko vlasti ignoriraju poruke sa ulice — mogu biti višestruke: dodatno kretanje ka polarizaciji društva, rast nepovjerenja u institucije, slabljenje investicionog ambijenta, ali i moguće radikalizacije protesta.
В името на хората 🤬@BBCWorld @SkyNews @EU_Commission @CNN @FoxNews @Europarl_EN – check what is happening in downtown Sofia after coalition between @BoykoBorissov and the famous magnitsky guy Delayn Peevski.
Do you want another Orban? pic.twitter.com/Mk2lJloGGH— Казано Чесно (@CesnoKazano) November 26, 2025
S druge strane, ukoliko vlast pokaže spremnost na dijalog — to bi mogao biti signal da politika konačno sanira jaz između elita i građana, i da se budžetski teret raspodijeli pravednije.
U svakom slučaju, snimci haosa i masovnih demonstracija u glavnom gradu ne treba da budu posmatrani samo kao epizodno nezadovoljstvo. Oni su simptom dubljih društvenih i ekonomskih napetosti — i upozorenje da finansijske politike ne smiju biti vođene isključivo planovima o prihodima i rashodima, već i realnim posljedicama po svakodnevni život građana.
Izvori: AP News, Euronews, Novinite, The Independent, Anadolu, Raport.ba
