KADAR OD 3 U 1: Poslanica, direktorica i preduzetnica – političko čudo Balkana!
IMENOVANJE NIKOLINE ŠLJIVIĆ: SIMPTOM ŠIREG PROBLEMA POLITIČKOG KADROVIRANJA
Najnovija polemika oko imenovanja poslanice Nikoline Šljivić na funkciju zamjenika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) još jednom je otvorila pitanje nespojivosti funkcija, sukoba interesa i načina na koji se u institucijama Republike Srpske raspoređuju rukovodeći položaji.
Umjesto da se procesi vode prema jasnim kriterijima stručnosti i transparentnosti, slučaj Šljivić pokazuje koliko je političko kadroviranje postalo rutina, a institucije prostor za unutarstranačka potkusurivanja.
Pravni okvir je u ovom slučaju jasan: Zakon o državnim službenicima RS zabranjuje da narodni poslanik istovremeno obavlja dužnost državnog službenika, što je upravo status pozicije zamjenika direktora RUGIP-a.
U tom smislu, upozorenja Liste za pravdu i red i prijava Transparency Internationala nisu politička retorika, već pozivanje na eksplicitne zakonske odredbe. Ukoliko se potvrdi da je došlo do kršenja zakona, Vlada RS dužna je reagirati efikasno i odgovorno.
Reakcija Nikoline Šljivić, u kojoj odbacuje osporavanja njenog obrazovanja i profesionalnog puta, otvara drugo važno pitanje: prečesto se u političkom diskursu rasprava o zakonitosti zamjenjuje raspravom o nečijim ličnim kvalifikacijama ili privatnom poslu.
U ovom slučaju, posjedovanje beauty salona nije suština problema. Mnogo ozbiljnije pitanje je da li je moguće istovremeno obavljati poslove narodnog poslanika, privatnog preduzetnika i visokog državnog službenika – sve u okviru zakona koji zahtijeva jasnu odvojenost funkcija i sprečavanje sukoba interesa.
Ono što dodatno zabrinjava jeste kontinuitet kratkotrajnih i politički motivisanih kadrovskih rješenja na istom mjestu. U samo godinu dana smijenjeni su ili zamijenjeni Željko Babić, Dušan Marković, a sada i nova postavljena osoba izaziva kontroverze.
Ovakva fluktuacija na jednoj od ključnih pozicija za upravljanje imovinom ukazuje na duboki problem institucionalne nestabilnosti i odsustva dugoročne kadrovske politike.
Slučaj Šljivić stoga nije izolovan incident, nego još jedan podsjetnik da institucije Republike Srpske i dalje djeluju pod snažnim političkim utjecajem, često na račun zakonitosti i javnog interesa. Ukoliko se ovakva praksa nastavi, povjerenje građana u upravne strukture biće dodatno narušeno, a ključne institucije sve teže će ispunjavati svoju funkciju.
