“Zatvaram Ameriku!” – Šta zapravo znači Trumpov najnoviji potez?
Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će „trajno obustaviti migraciju iz svih zemalja trećeg svijeta“ predstavlja jedan od najradikalnijih koraka njegove administracije u području migracione politike.
Ovakva poruka, objavljena nakon smrti pripadnice Nacionalne garde Sarah Beckstrom, ponovo otvara pitanja o odnosu između pojedinačnih sigurnosnih incidenata i kreiranja nacionalne politike.
Trumpova odluka dolazi u trenutku kada je pritisak na američki migracioni sistem zaista velik – kako po pitanju ilegalnih prelazaka granice, tako i po pitanju smještaja i integracije ljudi koji su godinama u SAD-u, ali bez potrebnih dokumenata.
Statistike pokazuju da je broj ilegalnih prelazaka značajno smanjen od januara, što je rezultat kombinacije strožijih mjera, vojnog angažmana i promjene politike prema azilu. No, potpuno zaustavljanje ulaska migranata iz velikog dijela svijeta predstavljalo bi presedan bez modernog ekvivalenta.
Ovakve objave imaju snažan politički efekat. One su dio šire strategije kojom Trump želi ispuniti predizborno obećanje o „potpunoj kontroli granica“ i odmaknuti se od politike prethodne administracije, koja je imala znatno liberalniji pristup.
Najava ukidanja federalnih naknada za nedržavljane, kao i mogućnost oduzimanja državljanstva osobama koje narušavaju javni mir, predstavlja politički poruku namijenjenu njegovoj izbornoj bazi, ali istovremeno otvara kompleksna pravna pitanja. Američki ustav i postojeći propisi o državljanstvu ne ostavljaju mnogo prostora za takve poteze bez sudskih osporavanja.
S druge strane, posljedice ovakvih najava osjećaju se i u lokalnim zajednicama. Milioni ljudi bez dokumenata već decenijama rade poslove koji su ključni za američku ekonomiju, posebno u poljoprivredi i građevinarstvu. Svako naglo pooštravanje pravila može proizvesti ozbiljne poremećaje na tržištu rada, ali i dodatnu polarizaciju društva.
Najava drastičnog smanjenja broja izbjeglica – na svega 7.500 godišnje – potvrđuje kontinuitet restriktivne politike. To je historijski nizak broj za zemlju koja se decenijama predstavljala kao utočište za ljude koji bježe od rata i progona.
Trumpova objava stoga nije samo emotivna reakcija na jedan tragičan incident, nego dio dugoročne strategije redefinisanja američkog identiteta i migracione politike. Ključno pitanje ostaje: koliko će takvi potezi dugoročno doprinijeti sigurnosti, a koliko produbiti društvene podjele i pravne sporove koji tek slijede?
Izvori:Hayat.ba
