ZOVKO NAPALA MINISTRA ODBRANE: ‘Zukan Helez potkopava napore Borjane Krišto!’
Zovko–Helez sukob otvara pitanje političke odgovornosti u evropskom procesu BiH
Najnovija reakcija europarlamentarke Željane Zovko, koja je oštro kritizirala ministra odbrane BiH Zukana Heleza zbog, kako tvrdi, “neprihvatljivih izjava i govora mržnje”, još jednom otvara dilemu o tome koliko politička retorika u Bosni i Hercegovini pomaže ili odmaže evropskom putu zemlje.
Iako su političke razmirice u BiH uobičajene, trenutni kontekst – intenziviranje pregovora s EU i očekivanja novih reformskih iskoraka – čini ovakve sukobe posebno osjetljivim.
Zovko ističe da je ideja o federalnom uređenju BiH legitiman stav koji proizlazi iz rezolucija Evropskog parlamenta, te da su optužbe o “fašizmu” i “ustaštvu” koje su se pojavile u domaćim medijima potpuno neutemeljene.
Time ukazuje na dugogodišnju dilemu između koncepta legitimnog političkog predstavljanja, koji zagovara HDZ BiH i dio hrvatskih predstavnika u EU institucijama, te šireg straha da takve ideje mogu dovesti do dubljih etničkih podjela. U tom raskoraku nastaje prostor za žestoku retoriku, koja često zamagljuje suštinu problema.
Helez uzvratio na optužbe iz Washingtona i Bruxellesa: “Zovko i Primorac su nosioci ustaških gena”
Ministar Helez u više je navrata tokom svog mandata koristio oštriji politički diskurs, posebno kada je govorio o sigurnosnim prijetnjama, regionalnom utjecaju i unutrašnjim političkim tenzijama.
Zovko tvrdi da takva retorika “potkopava napore” predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, koja pokušava održati reformski kurs i izbjeći dodatne tenzije unutar institucija. Time se indirektno otvara pitanje koordinacije unutar državne vlasti – postoji li jasan jedinstveni glas kada je riječ o evropskim reformama ili se Bosna i Hercegovina i dalje kreće u više paralelnih, ponekad suprotstavljenih političkih smjerova?
Šira slika pokazuje da politički sukobi, bez obzira na stranu, usporavaju ključne procese. EU očekuje funkcionalan institucionalni kapacitet, smanjenu retoriku podjela i konkretnu provedbu obaveza. Svako javno zaoštravanje – bilo iz Sarajeva, Mostara ili Bruxellesa – šalje poruku da BiH još nije uspostavila kulturu političkog dijaloga koja je standard u državama kandidatkinjama.
Zovkina poruka o “malignim utjecajima trećih zemalja” dodatno komplikuje ton komunikacije, jer implicira dublje sigurnosno-političke probleme u pozadini. No bez obzira na interpretacije, jasno je da BiH ne može napredovati prema EU bez minimuma unutrašnjeg političkog konsenzusa i odgovorne javne komunikacije.
Sukob između Zovko i Heleza tako postaje još jedan simptom šireg problema – nedostatka političke kohezije koja je nužna za evropski iskorak. Umjesto javnih obračuna, ključni akteri u BiH morat će pronaći način da razlike artikuliraju institucionalno, a ne kroz medijske sukobe, žele li ozbiljno napredovati ka EU.
Izvor: Slobodna-bosna.ba
