Da li je Srbija na rubu haosa? Vučić najavljuje najgore: prijeti nam potpuno uništenje sistema
Situacija u srpskoj energetskoj i finansijskoj sferi posljednjih sedmica sve je napetija, nakon što je Rafinerija Naftne industrije Srbije (NIS) 9. oktobra zaustavila prijem sirove nafte.
Razlog je američka odluka da sankcioniše ruske većinske vlasnike kompanije, a proces prodaje udjela, uz prisustvo međunarodnih pregovora, odgođen je, što je primoralo rafineriju na obustavu rada.
Posljedice ovog poteza, prema stručnjacima, mogu biti višestruke i dugotrajne. NIS pokriva oko 80 posto domaćih potreba za gorivom, a njegova obustava rada zahtijeva povećanje uvoza, što dugoročno nije održivo zbog visoke cijene i logističkih ograničenja. Mađarska kompanija MOL je najavila dodatne isporuke, ali one ne mogu u potpunosti nadomjestiti domaću proizvodnju.
Ekonomisti upozoravaju da bi zatvaranje rafinerije moglo usporiti privredni rast i ugroziti značajan dio državnih prihoda. Prema podacima NIS-a, kompanija je u prošloj godini uplatila više od dvije milijarde eura u budžet, što čini oko 12 posto ukupnih prihoda Srbije, a zapošljava više od 13.500 ljudi. Prekid poslovanja imao bi direktan uticaj i na tržište benzinskih stanica, jer bi zatvaranje NIS-ovih i Lukoil-ovih objekata moglo obuhvatiti gotovo trećinu mreže u zemlji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić naglašava da će kompaniji biti omogućeno plaćanje obaveza barem do kraja sedmice, ali je upozorio na rizik od “potpunog uništenja finansijskog sistema” ukoliko sankcije obuhvate i Centralnu banku. Stručnjaci smatraju da bi takav scenario doveo do blokade dijela državnog novca u inozemstvu i izuzetno otežao poslovanje banaka i preduzeća.
Srbija je u prošlosti prodala većinski paket dionica NIS-a ruskom Gazpromu, a sada pregovara o novom ugovoru za plin koji pokriva 90 posto domaćih potreba. Rok za prodaju kompanije postavljen je za sredinu januara, a interes pokazuje nekoliko međunarodnih investitora. Ukoliko pregovori propadnu, država planira otkup za 1,4 milijarde eura, što dodatno opterećuje budžet.
Sveukupno, kombinacija energetske zavisnosti, sankcija i kašnjenja u pregovorima stvara kompleksnu situaciju u kojoj se Srbija suočava s rizikom ekonomskog šoka i potencijalne destabilizacije ključnih sektora. Posljedice će zavisiti od brzine i efikasnosti donošenja odluka, ali jasno je da je pred zemljom period povećanih izazova i nesigurnosti.
Izvori: Hayat.ba
