Nešto se ozbiljno mijenja: Američki dolar gubi tlo pod nogama?
Vijest o kretanjima američkog dolara i promjenama u globalnim deviznim rezervama. Prema podacima koje je objavio Međunarodni monetarni fond, udio američkog dolara u svjetskim deviznim rezervama blago je pao na 56,9 posto u trećem kvartalu 2025. godine.
U isto vrijeme, euro i japanski jen bilježe minimalan rast, dok analitičari Goldman Sachs ističu da se tržišta trenutno nalaze u fazi stabilizacije nakon burnih kretanja izazvanih carinskim najavama američkog predsjednika Donald Trump. To su činjenice.
Međutim, iza ovih naizgled malih procenata krije se tema koja već godinama tiho tinja – pitanje da li se nešto suštinski mijenja u globalnom finansijskom poretku. Kao čovjek iz naroda, teško je ne primijetiti da se ovakve vijesti sve češće pojavljuju, a to samo po sebi govori da povjerenje u dolar više nije onako neupitno kao nekada.
Pad sa 57,1 na 56,9 posto možda ne djeluje dramatično, ali simbolika je važna. Dolar je decenijama bio temelj svjetskog finansijskog sistema, valuta u koju se bježalo u krizama i oslonac globalne trgovine. Kada se njegov udio, makar i postepeno, smanjuje, to znači da države traže alternativu – ne zato što dolar sutra nestaje, nego zato što niko više ne želi držati sva jaja u jednoj korpi.
Važno je, ipak, ostati realan. Priče o „kraju dolara“ često zvuče atraktivno, ali su uglavnom pretjerane. Čak i analitičari koji govore o dedolarizaciji priznaju da se radi o sporom i dugoročnom procesu. Niti euro, niti jen, niti neka treća valuta trenutno nemaju kapacitet da ozbiljno ugroze dominaciju dolara. Problem nije samo u snazi drugih valuta, nego i u povjerenju, stabilnosti i političkoj težini koja stoji iza njih.
Ipak, ovakvi pomaci pokazuju da svijet postaje oprezniji. Trgovinski ratovi, carine, sankcije i političke odluke koje direktno utiču na tržišta tjeraju države da razmišljaju dugoročnije. Nije to pobuna protiv dolara, već tiho osiguranje od neizvjesnosti.
Za običnog čovjeka, ove promjene se ne vide odmah u novčaniku. Ali dugoročno, one mogu značiti skuplji uvoz, promjene kamata i nestabilnija tržišta. Zato ova vijest nije samo statistika – ona je podsjetnik da se globalna ekonomija mijenja polako, ali uporno. I da ono što danas izgleda „čudno“, sutra može postati nova normalnost.
