Ono što se gura pod tepih: Salkić o Tužilaštvu, OHR-u i rušenju države..
Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a, otvoreno je progovorio o stanju u državi, radu Tužilaštva BiH, položaju povratnika u Republici Srpskoj i ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ukratko – kaže da se zakoni krše, institucije šute, a nepravda se gura pod tepih.
Salkić podsjeća da je Ustavni sud BiH jasno presudio da je 9. januar neustavan kao Dan RS-a, ali da se taj datum i dalje slavi svake godine kao da presude nema. Po njemu, najveća odgovornost je na Tužilaštvu BiH, koje ne procesuira političare i organizatore tih proslava. Kaže da je i sam ranije podnosio prijave, ali nikada nije dobio odgovor šta je s njima bilo. Zbog takvog šutanja, smatra Salkić, vlasti u RS-u su stekle osjećaj da mogu raditi šta hoće jer niko neće odgovarati.
On upozorava da obilježavanje 9. januara nije samo kršenje odluka suda, već i svjesna poruka nesrpskim građanima da su nepoželjni. Time se, kako kaže, produbljuju podjele, stvara strah kod Bošnjaka i Hrvata i šalje poruka da su građani drugog reda. Posebno naglašava da se sve to veže za ideje iz 1992. godine, čiji su nosioci kasnije pravosnažno osuđeni za teške zločine i genocid.
Salkić također kritikuje to što Tužilaštvo ne reaguje na slavljenje osuđenih ratnih zločinaca, murale, grafite, kao ni na obilježavanje krsnih slava u državnim institucijama i Oružanim snagama BiH. Iako Ustav govori o ravnopravnosti svih naroda, u praksi se, prema njegovim riječima, vidi sistemska diskriminacija svih koji nisu Srbi.
Kaže da je RS formalno entitet svih naroda, ali da zakoni, praksa, jezik, pismo i kompletan narativ pokazuju da je sve podređeno samo jednom narodu. Takva politika, tvrdi, ima jasan cilj – da se Bošnjaci i Hrvati osjećaju nelagodno i da s vremenom odu.
Zenica pokazala dušu: Izgorjela kuća Ljubasovih dočekala Božić u svjetlu
Govoreći o Christianu Schmidtu, Salkić kaže da Dodik i Čović stalno traže zatvaranje OHR-a jer im je visoki predstavnik prepreka planovima za dalje razbijanje države. Smatra da OHR ne smije biti zatvoren dok se jasno ne zna ko će preuzeti njegove nadležnosti. Po njegovom mišljenju, te ovlasti bi jednog dana trebale preći na Ustavni sud BiH.
Na kraju poručuje da visoki predstavnik mora biti mnogo odlučniji – da zaustavi diskriminaciju, ispravi nepravde nastale nakon genocida i pošalje jasnu poruku da se zločin i kršenje Dejtona ne mogu nagrađivati.
