Mlijeko se prolijeva, farme pucaju po šavovima: mljekari u RS-u na ivici opstanka..
Mlijeko se prolijeva, farme pucaju po šavovima: mljekari u RS-u na ivici opstanka..
Dok se u kancelarijama pripremaju pravilnici i tabele, na selu se mlijeko – prosipa. Početak 2026. godine donio je težak udarac mljekarima u Republici Srpskoj. Otkup se smanjuje, premije padaju, a troškovi rastu. Ljudi koji hrane stoku i proizvode osnovnu namirnicu kažu da im je voda došla do grla.
Nakon sastanka Ministarstva poljoprivrede sa udruženjima proizvođača, najavljeno je da će Pravilnik o poticajima za 2026. godinu biti objavljen za desetak dana. Tada će se znati kako će biti podijeljeno 180 miliona maraka agrarnog budžeta. Međutim, mljekari tvrde da oni nemaju vremena da čekaju papire – problemi su već tu.
Otkupljivači su iznenada smanjili količine mlijeka koje preuzimaju, a istovremeno je smanjena i premija po litru. Rezultat je porazan: viškovi mlijeka koje nema ko da kupi. Farmeri svjedoče da su prinuđeni da prosipaju hiljade litara dnevno.
Jedan od njih je i Milorad Simić iz okoline Bijeljine, koji na farmi ima više od stotinu muznih krava. Kaže da proizvodi stabilno, ali da tržište odjednom više ne želi njegov proizvod. U skladištima se, objašnjavaju mu, gomila UHT mlijeko, a odluke se donose preko noći, bez upozorenja proizvođačima.
Udruženja mljekara poručuju da nisu tražili nemoguće. Njihov zahtjev je bio jednostavan – da se zadrži dosadašnja premija ili poveća simbolično, kako bi se pokrili osnovni troškovi. Umjesto toga, početkom godine dočekalo ih je smanjenje. Predlažu da se dio sredstava planiranih za kupovinu novih junica preusmjeri na spas postojećih farmi, jer, kako kažu, nema smisla širiti proizvodnju dok se postojeća gasi.
U Ministarstvu priznaju da je situacija ozbiljna i da su zahtjevi mljekara razumni, ali naglašavaju da problemi postoje i u drugim granama poljoprivrede. Zato, kažu, moraju tražiti balans, bez favorizovanja samo jednog sektora.
Dok se čeka konačna verzija pravilnika, mljekari strahuju da bi mnoge farme mogle zatvoriti vrata. Javnost sve glasnije reaguje, pitajući se kako je moguće da se domaće mlijeko prosipa, dok police pune uvoz. Ako rješenje ne dođe brzo, posljedice bi mogle biti dugoročne – i za selo, i za potrošače.
Izvor informacije: Slobodna Bosna / BHRT
