AMERIČKI NOVINARI RASPRAVLJALI O ODNOSU SAD-a I IZRAELA, PA SPOMENULI I BiH: „Da li su Bosanci nakon intervencije tražili nešto zauzvrat?“
Američka rasprava o Izraelu otvorila staru temu: kako se u Washingtonu govori o Bosni i “dugu zahvalnosti”
U američkom medijskom prostoru ponovo se povela žustra rasprava o tome ko kome šta duguje u međunarodnoj politici. Povod je bio razgovor o odnosu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, ali je diskusija brzo skrenula i na Balkan, tačnije na Bosnu i Hercegovinu. Izjave koje su odjeknule izazvale su pažnju javnosti, ali i potrebu da se neke stvari jasno razdvoje – činjenice od pojednostavljenih narativa.
Tokom gostovanja u podcastu kod Tuckera Carlsona, američki politički komentator Cenk Uygur kritikovao je praksu izraelskih zvaničnika da, kako tvrdi, često pozivaju na Holokaust kao argument zbog kojeg SAD „moraju“ pružati bezuslovnu podršku. U tom kontekstu Uygur je naveo primjer Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su Amerikanci intervenirali kako bi zaustavili genocid i da zauzvrat nisu čuli zahtjeve ili optužbe, već zahvalnost.
Uygur je naglasio da američku intervenciju u Bosni smatra moralno ispravnom i da je ona, po njegovom mišljenju, spasila veliki broj života. Kao kontrast, postavio je pitanje: da li su Bosanci nakon toga tražili nešto zauzvrat? Njegov odgovor bio je jasan – ne, već su, kako kaže, pokazali poštovanje i zahvalnost prema SAD-u, dodajući da Bosanci i danas gaje snažne simpatije prema Americi.
Međutim, ovakva izjava zahtijeva preciznost. Građani Bosne i Hercegovine nisu „spašeni od genocida“ u cjelini. Genocid je počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine, i to je historijska činjenica koju ni ovakve rasprave ne smiju zamagliti. Američka intervencija jeste imala ključnu ulogu u okončanju rata, ali nije spriječila da se genocid dogodi.
Uygur je, poredeći Bosnu s drugim zemljama, spomenuo i Poljsku, navodeći ogromne ljudske gubitke u Drugom svjetskom ratu i odsustvo zahtjeva za „dugom“ prema SAD-u. Carlson, poznat kao kritičar NATO intervencija, ovaj put se složio s tezom da zahvalnost ne smije biti pretvorena u političku ucjenu.
Ova američka medijska rasprava pokazuje koliko se Balkan i dalje koristi kao argument u globalnim debatama, često kroz pojednostavljene priče. Za građane BiH važno je da se istina ne relativizira: zahvalnost za pomoć postoji, ali ona ne briše bolne činjenice, niti daje drugima pravo da našu historiju koriste kao retorički alat.
Izvor informacije: Slobodna-Bosna.ba (prema navodima Klix.ba)
