Alarm za Evropu: Stručnjaci traže hitnu pripremu na katastrofalne scenarije
Evropa se posljednjih godina suočava s klimatskom stvarnošću koja više ne ostavlja mnogo prostora za odlaganje odluka.
Upozorenje naučnika upućeno institucijama Evropske unije da je vrijeme za ozbiljnu pripremu na moguće klimatske katastrofe ne dolazi iznenada, niti bez čvrste podloge.
Riječ je o zaključcima zasnovanim na dugogodišnjim mjerenjima i projekcijama koje pokazuju da je evropski kontinent među najbrže zagrijavajućim regijama na planeti. Porast prosječnih temperatura već se odražava kroz sve učestalije toplotne valove, produžene sušne periode i ekstremne padavine. Posljedice nisu samo meteorološke – one su društvene i ekonomske.
Poljoprivreda trpi zbog nestabilnih sezona i nedostatka vode, zdravstveni sistemi su pod pritiskom tokom ljetnih vrućina, a infrastruktura se pokazuje ranjivom pred poplavama i požarima. Troškovi sanacije šteta mjere se u milijardama eura, dok broj ljudi pogođenih ekstremnim vremenskim događajima iz godine u godinu raste.
Ono na šta stručnjaci posebno ukazuju jeste jaz između prepoznate opasnosti i konkretnih mjera prilagodbe. Iako EU ima strategije vezane za klimatske promjene, procjene sugeriraju da su one često nedovoljno ambiciozne ili sporo provedene. Prilagodba se još uvijek nerijetko posmatra kao dugoročna tema, iako su efekti klimatskih promjena već prisutni. Upravo tu leži suština upozorenja: ublažavanje emisija ostaje ključno, ali paralelno s tim mora se graditi otpornost društva.
Priprema na klimatske rizike ne znači prizivanje katastrofe, već racionalno planiranje. To podrazumijeva ulaganja u sisteme ranog upozorenja, modernizaciju urbanih sredina kako bi bolje podnosile ekstremne temperature, jačanje vodnih resursa, te prilagođavanje zdravstvenih i socijalnih politika novim uslovima. Dugoročno, takav pristup može umanjiti štete, ali i povećati sigurnost građana.
Klimatske promjene više nisu pitanje daleke budućnosti niti isključivo ekološka tema. One postaju faktor koji oblikuje ekonomiju, javno zdravlje i ukupnu stabilnost. U tom kontekstu, poruka naučnika može se čitati kao poziv na trezvenost: bolje je ulagati u prevenciju i prilagodbu danas nego sanirati posljedice sutra.
Izvori: https://n1info.ba
