Brisel protiv Budimpešte: nova runda nadmudrivanja
Energetika ili politika: poruka Budimpešti iz Brisela..
Odluka koja se tempira tri dana nakon izbora rijetko kada izgleda kao čista administracija. Plan Evropske komisije da sredinom aprila predloži zakon o trajnoj zabrani uvoza ruske nafte otvara pitanje koje nadilazi energente: da li je riječ o strateškoj energetskoj politici ili o političkoj poruci upućenoj Viktoru Orbanu i njegovoj vladi?
Prema informacijama koje prenosi Reuters, tajming nije slučajan. Brisel očigledno želi izbjeći da zabrana postane tema predizborne kampanje u Mađarskoj. Formalno gledano, takav potez može se pravdati željom da se spriječi politizacija odluke. Suštinski, međutim, upravo taj pokušaj “depolitizacije” naglašava političku dimenziju čitave priče.
Energetski argumenti Komisije imaju svoju logiku. EU je još 2022. zabranila većinu isporuka ruske nafte brodovima, dok su pojedine zemlje bez izlaza na more dobile izuzeća zbog tehničke ovisnosti o naftovodu “Družba”. Danas, kada ruska nafta čini tek simboličan udio u ukupnom evropskom uvozu, Brisel želi zatvoriti i posljednja vrata. Cilj je jasan: dugoročno smanjenje geopolitičkog rizika i prekid ovisnosti o dobavljaču koji se smatra strateški nepouzdanim.
No, problem nastaje u sudaru principa i realnosti. Mađarska i Slovačka i dalje su snažno vezane za ruske isporuke. Prelazak na alternative nije samo politička odluka već i tehničko-finansijski izazov: nova infrastruktura, drugačiji pravci snabdijevanja i potencijalno skuplja sirovina. U tom kontekstu, insistiranje na brzom i potpunom prekidu može proizvesti ekonomske potrese koji će se najviše osjetiti upravo u tim državama.
S druge strane, politička dimenzija ne može se ignorisati. Mađarska je u više navrata blokirala ili usporavala zajedničke evropske odluke o sankcijama i pomoći Ukrajini. Brisel sada šalje signal da energetska izuzeća ne mogu trajati unedogled. Time se jača ideja evropskog jedinstva, ali i rizikuje dodatno produbljivanje podjela unutar Unije.
Ključno pitanje je: da li će zabrana postići željeni efekat? Ako Mađarska i Slovačka budu prisiljene na ubrzanu diversifikaciju, EU će dugoročno ojačati svoju energetsku sigurnost. Ako, međutim, odluka izazove pravne sporove, političku konfrontaciju i unutrašnje blokade, Brisel bi mogao dobiti suprotan rezultat – više nestabilnosti i manje kohezije.
Na kraju, ova epizoda pokazuje staru evropsku dilemu: integracija se često gradi kroz pritisak, ali stabilnost zahtijeva kompromis. Energetska nezavisnost jeste strateški cilj, no način na koji se do nje dolazi odredit će da li EU izlazi snažnija ili podijeljenija.
