Novi udar na džep građana: Gorivo i plin skaču rekordnom brzinom!
Komentar: Energetski šok koji bi mogao pogoditi cijeli svijet
Zatvaranje strateški važnog prolaza Hormuški moreuz izazvalo je pravi potres na svjetskim energetskim tržištima. Ovim potezom Iran praktično je blokiran transport ogromne količine nafte i ukapljenog prirodnog plina koji svakodnevno prolaze kroz ovu rutu. Procjenjuje se da oko petine svjetskih energetskih zaliha prolazi upravo kroz ovaj uski morski koridor.
Posljedice su već vidljive: cijene energenata naglo su skočile. U samo nekoliko sedmica nafta je poskupjela oko 40 posto, a plin čak 60 posto, što je izazvalo paniku na tržištima i ozbiljnu zabrinutost evropskih vlada.
Evropa bi mogla prva osjetiti udar
Prema upozorenjima energetskih stručnjaka, kriza bi se vrlo brzo mogla preliti na Evropu. Direktor kompanije Shell Wael Sawan upozorio je da bi, ako se blokada nastavi, nestašice goriva mogle postati realnost već u narednim mjesecima.
To znači da bi evropske zemlje mogle ponovo posegnuti za mjerama koje su već viđene tokom energetske krize 2022. godine:
rad od kuće kako bi se smanjila potrošnja goriva
ograničenje brzine na cestama
veće korištenje javnog prijevoza
Drugim riječima, vlade već razmatraju scenarije štednje energije ako kriza potraje.
Azija već uvodi restrikcije
Dok Evropa tek procjenjuje situaciju, pojedine azijske zemlje već su počele uvoditi drastične mjere. U nekim državama uvedena je četverodnevna radna sedmica, ograničeno je korištenje klima uređaja, a službena putovanja su smanjena.
Istovremeno se vodi i nova tržišna bitka. Azijske države spremne su platiti više za američki plin i naftu, zbog čega dio isporuka iz Sjedinjene Američke Države sve češće završava u Aziji umjesto u Evropi.
Mogući udar na ekonomiju
Najveći strah ekonomista nije samo rast cijena goriva, već domino-efekat na cijelu ekonomiju. Ako energenti nastave poskupljivati, troškovi proizvodnje će rasti, a to znači i skuplju hranu, transport i grijanje.
U najgorem scenariju, pojedine evropske ekonomije mogle bi skliznuti u novu recesiju, dok bi centralne banke reagovale podizanjem kamatnih stopa.
Ko će na kraju platiti cijenu?
Iako političari i tržišta trenutno vode bitku oko energenata, iskustvo pokazuje da se najveći teret na kraju prebacuje na obične građane.
Skuplje gorivo, veći računi za energiju i rast cijena osnovnih proizvoda – to je scenarij koji bi mogao pogoditi milione ljudi ako se kriza na Bliskom istoku nastavi.
