Amerika tvrdi da Iran može napraviti 11 atomskih bombi – slijedi li “konačni udar”?
Nuklearna sjena nad ratom: nova upozorenja iz Washingtona..
Napetosti između SAD-a, Izraela i Irana ulaze u još opasniju fazu. Prema tvrdnjama američkih dužnosnika, Iran navodno raspolaže količinom obogaćenog uranija koja bi mogla biti dovoljna za čak 11 atomskih bombi. Takve izjave dodatno podižu temperaturu u sukobu koji već potresa cijeli Bliski istok.
Zašto je ova tvrdnja toliko ozbiljna?
U Washingtonu tvrde da je upravo nuklearni program glavni razlog vojne operacije protiv Irana. Američki dužnosnici poručuju da je cilj spriječiti Teheran da ikada dođe do nuklearnog oružja. Prema njihovim riječima, vojni udari su zato predstavljeni kao potez koji bi trebao zaštititi ne samo SAD nego i ostatak svijeta.
S druge strane, Iran takve optužbe godinama odbacuje i tvrdi da je njegov nuklearni program namijenjen civilnim svrhama.
Rat koji se širi cijelom regijom
U međuvremenu, sukob se ne smiruje. Projektili i dronovi i dalje lete iznad regije, a napadnute su i američke baze u Iraku. Istovremeno, izraelske snage tvrde da su ubile važnog zapovjednika iranske mornarice, što dodatno povećava napetosti.
Pentagon, prema navodima američkih medija, razmatra i “konačni udar” protiv Irana, koji bi mogao uključivati masovna bombardiranja pa čak i kopnene operacije. Jedna od mogućih meta je otok Harg – ključna tačka kroz koju prolazi većina iranskog izvoza nafte.
Pregovori u sjeni prijetnji
Iako se na terenu vodi rat, paralelno se vode i pregovori. Posrednici iz Egipta, Turske i Pakistana pokušavaju prenijeti poruke između Washingtona i Teherana.
Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da Iran želi sporazum jer je, kako kaže, vojno i ekonomski oslabljen. Međutim, iranska strana poručuje da će rat završiti tek kada njihovi uvjeti budu ispunjeni – uključujući prestanak napada i garancije da se sukob neće ponoviti.
Svijet na ivici još veće krize
U cijeloj priči postoji još jedan ozbiljan problem – energija. Cijena nafte već je ponovno prešla 100 dolara po barelu, a svaka nova eskalacija mogla bi izazvati još veći skok.
Ako se sukob proširi ili Hormuški tjesnac bude blokiran, posljedice bi osjetile ekonomije širom svijeta.
Pitanje koje visi u zraku
Zato se sada postavlja ključno pitanje:
da li je priča o iranskom nuklearnom kapacitetu upozorenje koje treba spriječiti katastrofu – ili izgovor za još veći rat?
Jer u modernim sukobima granica između sigurnosti, politike i geopolitičkih interesa često postaje vrlo tanka.
Izvor: Dnevno.hr
