TRUMP KAŽE DA AMERICI NE TREBA HORMUŠKI MOREUZ: Ali jedna stvar se ne može sakriti..

Donald Trump tvrdi da Sjedinjene Američke Države gotovo ne zavise od Hormuškog moreuza i da kroz taj prolaz skoro ne uvoze naftu.

Na papiru, ta izjava ima dio istine. Ali u stvarnom životu, cijena nafte ne pita iz koje cijevi dolazi gorivo u vaš rezervoar.

Avaz prenosi da je Trump poručio kako SAD ne trebaju Hormuški moreuz, dok ekonomski analitičari upozoravaju da bi zatvaranje ovog ključnog pomorskog pravca imalo ozbiljne posljedice po svjetska tržišta, cijene goriva i inflaciju.
Amerika možda ne uvozi mnogo, ali cijenu plaća zajedno sa svima
Trumpova poruka zvuči jednostavno: “Mi imamo svoju naftu, nama Hormuz nije potreban.”
Ali globalno tržište ne funkcioniše tako. Ako nestane veliki dio svjetske ponude, cijena raste svima — i Americi, i Evropi, i Balkanu.
Međunarodna agencija za energiju navodi da je kroz Hormuški moreuz 2025. prolazilo oko 20 miliona barela nafte i naftnih proizvoda dnevno, odnosno oko četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom. Agencija upozorava da bi svaki poremećaj imao ogromne posljedice po svjetsko tržište jer su alternativni pravci ograničeni.
Drugim riječima, nije poenta samo u tome koliko Amerika direktno uvozi kroz Hormuz. Poenta je da Hormuz drži živac svjetske ekonomije. Kad taj živac neko pritisne, bol se osjeti daleko od Bliskog istoka.

To nije samo američki problem — to je problem i za obične ljude
FactCheck. Org je ranije ocijenio da je tačno kako relativno mali dio američkog uvoza nafte dolazi iz zemalja Perzijskog zaliva, ali da nije tačno da zatvaranje Hormuza “ne pogađa” SAD. Razlog je jednostavan: nafta se prodaje na globalnom tržištu, pa kad problem nastane bilo gdje, cijena može porasti svuda.
AP piše da je cijena benzina u SAD-u snažno porasla zbog energetske krize izazvane ratom s Iranom i poremećajem u Hormuškom moreuzu. Stručnjaci objašnjavaju da je sirova nafta glavni sastojak cijene goriva, pa kad nafta poskupi, vozači brzo osjete udar na pumpama.

A tu dolazimo do Balkana.
Kod nas se ljudi često zavaravaju: “Daleko je Iran, šta to ima s nama?”
Ima. Ako poskupi gorivo, poskupljuje prevoz. Ako poskupi prevoz, poskupljuje roba. Ako poskupi roba, opet običan čovjek plaća račun. Nije bitno da li voziš kamion, auto ili samo kupuješ hljeb — cijena goriva se na kraju ugradi u sve.
To je kao kada u zgradi pukne glavna cijev. Možda nije pukla u tvom stanu, ali voda na kraju ne dolazi ni tebi.

Trumpova rečenica zvuči moćno, ali je opasno pojednostavljena
Trump politički šalje poruku da Amerika nije slaba i da ne zavisi od tuđih ruta. To je razumljivo kao politički nastup. Ali ekonomija nije miting.
Ako se Hormuški moreuz zatvori ili ozbiljno poremeti, problem nije samo u tome ko direktno kupuje naftu iz tog pravca. Problem je strah tržišta, manjak ponude, skuplje osiguranje brodova, duži transportni putevi i nervoza investitora.
Zato je ova izjava dobra za naslov, ali nije dovoljna za razumijevanje stvarnosti.
Amerika možda može reći da joj Hormuz nije potreban kao nekim drugim državama. Ali ne može pobjeći od globalne cijene nafte. A kad velike sile igraju šah preko mora i tankera, običan čovjek plaća poteze koje nije ni povukao.

Kratka napomena: Trumpova tvrdnja da SAD ne zavise direktno od Hormuškog moreuza ima osnovu, ali je ekonomski nepotpuna. Zatvaranje ili blokada Hormuza pogađa globalne cijene, pa se posljedice mogu osjetiti i u državama koje ne uvoze direktno naftu tim putem.
Izvori: Avaz, IEA, FactCheck. Org, AP.