Služio državi 43 godine, a onda mu rekli: problem je što ti je žena Ruskinja
(Frederik Hansen/Foto:X)
Dansku ovih dana potresa slučaj kapetana Frederika Hansena, čovjeka koji je, prema dostupnim izvještajima, proveo 43 godine u vojnoj službi, a onda ostao bez posla jer je izgubio sigurnosno odobrenje.
Razlog nije navodno krivično djelo, špijunaža ili neki konkretan dokaz protiv njega, nego činjenica da je njegova supruga ruskog porijekla i da ima bliske članove porodice u Rusiji.
Danska vojno-obavještajna služba, kako se navodi, ne tvrdi da je Hansen izdao državu niti da je njegova supruga uradila nešto sporno.
Problem je u procjeni rizika: služba smatra da bi preko porodice njegove žene mogao postati ranjiv na ucjene ili pritiske. Drugim riječima, ne kažnjava se ono što je dokazano, nego ono što bi se, po njihovoj procjeni, moglo dogoditi.
Hansen to doživljava kao veliku nepravdu.
Kaže da nije uradio ništa loše, da ni njegova supruga nije uradila ništa loše i da se od ovakvih optužbi čovjek teško može braniti. Posebno je zanimljivo da je, prema izvještaju, i nakon ženidbe više puta prolazio sigurnosne provjere, a samo mjesec prije gubitka odobrenja dobio je medalju za dugu i vjernu službu.
Ovo nije samo priča o jednom vojniku.
Navodi se da su slične probleme imale i druge osobe u danskim oružanim snagama, uključujući anesteziologinju ruskog porijekla i njenog sina koji je radio u vazduhoplovstvu. Sindikalni predstavnici tvrde da su sve češće pogođeni ljudi koji imaju porodične veze s državama poput Rusije, Irana, Kine i Venecuele.
Tema je važna jer pokazuje koliko se poslije rata u Ukrajini promijenio odnos prema sigurnosti u Evropi. Države su opreznije, posebno u vojsci i obavještajnim strukturama. To se može razumjeti. Ali oprez ima granicu.
Ako čovjek izgubi karijeru samo zato što mu je supruga određenog porijekla, bez javno poznatih dokaza protiv njega, onda se otvara ozbiljno pitanje: gdje prestaje zaštita države, a gdje počinje kažnjavanje ljudi zbog porodičnih veza?
Pravno gledano, sigurnosne provjere nisu običan radni spor. Evropski sud za ljudska prava ranije je zauzeo stav da države u pitanjima nacionalne sigurnosti imaju širi prostor procjene, ali odluke ne smiju biti proizvoljne i mora postojati nezavisna kontrola.
Napomena: Prema dostupnim informacijama, nema javno navedenih dokaza da su Hansen ili njegova supruga počinili krivično djelo. Radi se o procjeni sigurnosnog rizika, a ne o dokazanoj krivici.
Izvori: Index.hr, TV2/DR prema dostupnim prenesenim izvještajima, Kyiv Post, Evropski sud za ljudska prava.
