Vršitelj dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Louis J. Crishock poručio je da ima pune ovlasti visokog predstavnika, uključujući i mogućnost korištenja bonskih ovlasti, ukoliko budu ozbiljno ugroženi Daytonski mirovni sporazum, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
U razgovoru za Federalnu televiziju, Crishock je govorio o imenovanju novog visokog predstavnika, ulozi OHR-a, saradnji s domaćim vlastima nakon izbora, problemima BHRT-a, ali i o obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici.
Njegova poruka dolazi u trenutku kada se u Bosni i Hercegovini ponovo vode rasprave o ulozi OHR-a, njegovim ovlastima i pitanju koliko međunarodna zajednica zaista želi ostati aktivna u zaštiti Daytonskog sporazuma.
PUNE OVLASTI, ALI NE KAO PRVO RJEŠENJE
Crishock je jasno poručio da, kao vršitelj dužnosti visokog predstavnika, ima pune ovlasti, uključujući i bonske ovlasti. To znači da OHR, ukoliko dođe do ozbiljnog ugrožavanja mira, stabilnosti ili Daytonskog sporazuma, i dalje ima mogućnost nametanja odluka.
Ipak, naglasio je da se bonske ovlasti nikada ne koriste kao prvo rješenje. Prema njegovim riječima, OHR uvijek prvo pokušava potaknuti domaće vlasti da preuzmu odgovornost i same riješe probleme.
To je poruka koja se može čitati na dva načina. S jedne strane, međunarodna zajednica ne želi stalno glumiti zamjensku vlast u Bosni i Hercegovini. S druge strane, Crishock jasno daje do znanja da OHR nije bez zuba i da bonske ovlasti nisu nestale iz političkog života BiH.
Drugim riječima, domaći političari imaju prostor da rade svoj posao. Ali ako krenu rušiti ustavni poredak, mir i Dayton, OHR zadržava pravo da reaguje.
NOVI VISOKI PREDSTAVNIK I PORUKA PIC-A
Govoreći o izboru novog visokog predstavnika, Crishock nije želio komentarisati imena kandidata niti pregovore koji se trenutno vode. Poručio je da je to pitanje za Upravni odbor PIC-a.
Ipak, istakao je da sama odluka da bude imenovan privremeni visoki predstavnik, kao i namjera da se novi imenuje do određenog roka, pokazuje da međunarodna zajednica OHR i dalje smatra važnom institucijom.
To je važna poruka za sve one koji godinama najavljuju kraj OHR-a. Može neko voljeti ili ne voljeti ovu instituciju, može je kritikovati ili braniti, ali činjenica je da ona i dalje ostaje jedan od ključnih međunarodnih mehanizama u Bosni i Hercegovini.
BHRT I ODGOVORNOST DOMAĆIH VLASTI
Crishock se osvrnuo i na teško stanje u BHRT-u, poručivši da domaće vlasti moraju pronaći dugoročno i održivo rješenje za finansiranje javnog servisa.
Podsjetio je da su političari nedavnom odlukom o dodjeli šest miliona maraka BHRT-u pokazali da mogu djelovati kada postoji politička volja. Ali jednokratna pomoć nije sistemsko rješenje.
Ovdje je Crishock poslao jasnu poruku: nije svaki težak problem automatski posao OHR-a. Domaće vlasti moraju preuzeti odgovornost, posebno kada je riječ o pitanju koje je povezano i s evropskim putem Bosne i Hercegovine.
To je možda i najvažnija lekcija iz cijelog razgovora. Političari u BiH često čekaju da OHR riješi problem, a onda se istovremeno žale da se OHR miješa. Ne može oboje. Ako žele manje OHR-a, onda moraju pokazati više odgovornosti.
SREBRENICA I GRANICA SLOBODE GOVORA
Posebno snažan dio razgovora odnosio se na Srebrenicu. Crishock je poručio da je obilježavanje genocida u Srebrenici dužnost svih aktera u Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici.
Naglasio je da sjećanje na genocid nije samo pitanje prošlosti, nego obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama, sadašnjim i budućim generacijama.
Još jasnija bila je njegova poruka o negiranju genocida. Crishock je rekao da negiranje genocida nije politički govor niti sloboda govora, nego napad na žrtve i njihove porodice.
To je poruka koja u Bosni i Hercegovini nikada ne gubi važnost. Jer svake godine, umjesto da se žrtvama oda dostojanstvena počast, dio politike ponovo otvara prostor za relativizaciju, negiranje i provokacije.
Crishockova izjava zato nije samo protokolarna. Ona je podsjetnik da mir u BiH ne može biti građen na zaboravu, lažima i vrijeđanju žrtava.
Na kraju, poruka vršitelja dužnosti visokog predstavnika prilično je jasna: OHR ostaje prisutan, bonske ovlasti postoje, domaće vlasti moraju raditi svoj posao, a negiranje genocida u Srebrenici ne može se skrivati iza priče o slobodi govora.
Za političare u Bosni i Hercegovini to znači jedno: odgovornost je prvo na njima. Ali ako krenu rušiti mir, Dayton i dostojanstvo žrtava, međunarodna zajednica poručuje da još nije spakovala kofere.
Izvor: Federalna televizija
