ŠTA BI SE DOGODILO U SLUČAJU NUKLEARNE EKSPLOZIJE? Zastrašujuća istina o posljedicama koje bi mogle izbrisati cijele gradove

S obzirom na posljednja dramatična dešavanja na Bliskom istoku i američke udare na iranska nuklearna postrojenja, svijet se ponovo suočava s prijetnjom koja budi najdublje strahove čovječanstva – prijetnjom nuklearnog rata. Dok zvaničnici s obje strane šalju oštre poruke, obični građani širom svijeta sve češće postavljaju pitanje: Šta bi se desilo kada bi sutra eksplodirala jedna nuklearna bomba?

Ovaj strah postaje još stvarniji pred obilježavanje 80. godišnjice nuklearnih udara na Hirošimu i Nagasaki – tragedija koja je odnijela više od 200.000 života. Danas, prema podacima Bulletina nuklearnih naučnika, u svijetu i dalje postoji više od 12.200 aktivnih nuklearnih bojevih glava, a Doomsday Clock (Sat sudnjeg dana) nikada nije bio bliži ponoći.

Užasne faze eksplozije: Od bljeska do pepela
Prema popularnom edukativnom videu kanala AsapSCIENCE, koji se oslanja na naučne studije i historijske podatke, eksplozija nuklearne bombe snage 1 megatona izazvala bi trenutno razaranje nezamislivih razmjera.

Prva faza je toplotno zračenje – oslobađa se oko 35% ukupne energije u obliku svjetlosti i toplote. Ljudi udaljeni i do 20 kilometara mogli bi zadobiti opekotine, a bljesak bi uzrokovao sljepoću čak i na 80 kilometara udaljenosti tokom noći. Unutar 8 kilometara – opekotine trećeg stepena, a bliže nultoj tački – tijela bi doslovno isparila.

Razorni vjetrovi i smrtonosni udarni val
Druga faza uključuje razorni udarni val. Na svega kilometar od epicentra, vjetrovi jačine 756 km/h i udarni pritisak mogu uništiti gotovo sve – od zgrada do bunkera. Čak i čvrste građevine bile bi pretvorene u ruševine. Ljudi koji ne bi stradali direktno od udara, bili bi smrtonosno povrijeđeni padanjem ostataka zgrada i letećih krhotina.

Na udaljenosti od 6 kilometara, pritisak je još uvijek dovoljno jak da sruši dvospratne kuće, a vjetrovi od 250 km/h mogu uništiti automobile i usmrtiti ljude.

Nuklearna kontaminacija – tihi ubica
Treća faza je možda i najpodmuklija – radioaktivni pad. Eksplozije na tlu dižu oblake prašine i radioaktivnih čestica koje zagađuju tlo, vodu i zrak. Ove čestice mogu ostati prisutne u atmosferi decenijama, izazivajući rak, deformacije i ekološke katastrofe.

Posebno se ističe studija iz 2019. koja predviđa da bi veći nuklearni sukob između dvije sile poput SAD-a i Rusije mogao izazvati nuklearnu zimu – globalno zahladnjenje, kolaps poljoprivrede i smrt miliona od gladi.

Ispod površine – gdje se sve može naći smrt
Iako su mnogi zaboravili na nuklearna testiranja iz Hladnog rata, njihovi tragovi su i dalje prisutni – čak na dnu Marijanske brazde, najdublje tačke na Zemlji. To je dokaz da posljedice nuklearnih eksplozija nisu ograničene ni teritorijalno ni vremenski.

Zaključak: Vrijeme je za svijest, ne paniku
U svijetu koji danas hoda po ivici, ovi podaci nisu samo upozorenje – oni su poziv na razum. Nuklearno oružje više nije samo vojna moć, već prijetnja opstanku civilizacije. Jedna bomba – samo jedna – može u nekoliko sekundi zbrisati grad, uništiti ekosistem i pokrenuti lanac događaja iz kojeg povratka nema.

Vrijeme je da čovječanstvo ponovo digne glas protiv nuklearne prijetnje – prije nego što vrijeme istekne.